Donji deo leđa je posebno osetljiv na neuroimunološke signale koji nastaju tokom infekcije
Žene češće osećaju intenzivnije simptome bola zbog snažnijeg imunog odgovora, koji povećava rizik od inflamatornih stanja
Bol u leđima je jedan od onih simptoma koji često iznenade kada se pojave uz grip ili običnu prehladu. Iako mnogi prvo pomisle na problem sa leđima, uzrok nije kičma, već način na koji telo reaguje na virus.
Bol u leđima često prati grip, prehladu ili COVID-19, ali ovaj simptom nije samo sporedna posledica infekcije. Iza njega stoji složena komunikacija između imunog sistema i mozga.
Tokom virusne infekcije aktivira se mehanizam koji naučnici nazivaju neuroimuna sinapsa - vrsta interakcije između nervnog i imunog sistema. Ova interakcija pomaže organizmu da prepozna pretnju i pokrene odbrambene reakcije, ali istovremeno može da pojača osećaj bola u mišićima i zglobovima.
Zanimljivo je da se ovaj efekat često najviše oseća upravo u donjem delu leđa. Istraživači pretpostavljaju da je ova regija posebno osetljiva na neuroimunološke signale koji nastaju tokom infekcije, zbog čega se bol i ukočenost često javljaju upravo u tom delu tela.
Iako je ovaj fenomen poznat u medicini, mehanizmi koji stoje iza njega još nisu u potpunosti razjašnjeni, pa ostaje predmet intenzivnih istraživanja u oblasti neuroimunologije.
Osnove imunologije: kako telo upozorava na infekciju
Imuni sistem je poput mača sa dve oštrice: štiti telo od infekcija, ali istovremeno nas "obaveštava" o svom radu kroz simptome koji upozoravaju da se u telu vodi borba.
- Kada telo otkrije infekciju, imuni sistem oslobađa citokine - signalne proteine koji koordiniraju odbrambene reakcije. Ovi molekuli ne utiču samo na imuni sistem, već šalju poruke mozgu i kičmenoj moždini, menjajući naše ponašanje i fiziologiju - objašnjava dr Džošua Pejt, viši predavač fizioterapije na Tehnološkom univerzitetu u Sidneju.
Rezultat su poznati simptomi:
- Ove promene imaju praktičnu svrhu – usmeravaju energiju ka borbi protiv infekcije i podstiču odmor. Zato se, kada smo bolesni, često povlačimo iz svakodnevnih aktivnosti i osećamo manjak volje ili mrzovoljnost - opisuje dr Mark Hačinson, profesor neuroimunofarmakologije na Univerzitetu u Adelaidi.
Nevidljive promene u telu tokom bolesti
Tokom infekcija, telo pokreće niz samozaštitnih odgovora koji utiču i na to kako doživljavamo svet oko sebe. Dodir može da postane bolan, mišići napeti, a obično prijatni pokreti – naporni.
- Ove promene počinju na molekularnom nivou. Sitne, "nevidljive" promene u mozgu i kičmenoj moždini mogu da promene raspoloženje, percepciju bola i senzorne reakcije. Kada se neuroimune sinapse aktiviraju u delovima mozga koji obrađuju senzorne informacije, bol može da bude pojačan čak i u delovima tela gde infekcija nije prisutna – najčešće u donjem delu leđa - kaže prof. dr Hačinson.
Takva pojačana osetljivost na bol, poznata kao alodinija i hiperalgezija, pokazuje koliko sofisticirano imuni sistem komunicira sa nervnim sistemom. Naizgled mala molekularna promena može da menja celokupno iskustvo tela tokom bolesti.
Imuno pamćenje i osećaj bolesti
Imuni sistem ne prestaje da radi kada se virus ili bakterija povuče – on pamti.
- Kod infekcija poput COVID-a ili gripa, ovaj odgovor pomaže u stvaranju zaštitne imunološke memorije, zbog čega se ponekad javlja osećaj mučnine ili malaksalosti, čak i nakon vakcinacije. To je znak da telo uči i priprema se za buduće susrete sa patogenom - ističe prof. dr Hačinson.
Ova komunikacija između imunog sistema i mozga takođe šalje signale da smo bolesni, ili nas navodi da se tako osećamo. Nakon nekih virusnih infekcija, osećaj bolesti može da traje duže od same infekcije – fenomen koji se primećuje kod dugotrajnog COVID-a.
- Zanimljivo je da žene, koje u proseku imaju snažniji imuni odgovor od muškaraca, češće doživljavaju intenzivnije simptome bola. Dok jači imuni odgovor pruža otpornost na infekcije, on takođe povećava rizik od inflamatornih stanja, uključujući autoimune bolesti - kaže dr Pejt.
Kada se brinuti i kako ublažiti bol
Jak ili uporan bol, posebno ako je praćen dodatnim simptomima, zahteva medicinsku procenu. Blag do umeren bol u donjem delu leđa je česta pojava tokom infekcija i obično nestaje kako se bolest povlači.
Osim lečenja osnovne infekcije, postoje strategije za ublažavanje neuroimunskog bola, kaže dr Pejt i navodi sledeće načine koji doprinose bržem oporavku:
- održavanje zdravog mikrobioma kroz raznovrsnu ishranu i boravak na otvorenom,
- kvalitetan san,
- hidracija
- i smanjenje upale.
- Istraživanja pokazuju da tradicionalni recepti, poput pileće supe, mogu da smanje imune signale na neuroimunoj sinapsi, dok meditacija svesnosti, terapija hladnom vodom i kontrolisano disanje izazivaju molekularne promene koje pomažu u regulaciji imunog i autonomnog nervnog sistema - dodaje dr Pejt.
Ove prakse ne samo da olakšavaju bol, već dodaju antiinflamatornu komponentu imunom odgovoru, smanjujući intenzitet i trajanje simptoma.
- Toplotni tretmani, kao što su obloge ili termofori, poboljšavaju cirkulaciju i pružaju olakšanje, dok lekovi protiv bolova dostupni bez recepta mogu pomoći – ali uvek uz proveru mogućih interakcija sa drugim terapijama - savetuje dr Pejt.
Moć uma nad telom - realna pomoć, ali ne i čarolija
Uticaj uma na telo nije mit – ali nije ni svemoguć. Studije pokazuju da očekivanja i mentalne prakse, poput kontrole disanja, meditacije i terapije hladnom vodom, mogu da izazovu promene na ćelijskom i molekularnom nivou.
- Ali razumevanje mehanizama bola u leđima tokom infekcija otvara mogućnost da se taj bol efikasnije kontroliše. Kombinovanje ovih tehnika sa osnovnim strategijama za očuvanje zdravlja pruža realnu nadu u smanjenje neprijatnosti. Ipak, ako simptomi postanu jaki ili traju duže nego što se očekuje, neophodna je medicinska procena - poručuje prof. dr Hačinson.