Bilo da je reč o miševima ili ljudima, spermatozoidi, kao i jajne ćelije, imaju svoj rok trajanja
Umesto trenutnih preporuka, kraći periodi apstinencije su bolji za poboljšanje kvaliteta sperme
Apstinencija povećava količinu sperme, ali da li utiče na pokretljivost i kvalitet spermatozoida - otkrivaju naučnici sa Oksforda.
Kada je reč o reprodukciji, ženska biologija se često opisuje kao sat koji kuca - takozvani biološki sat koji označava pad plodnosti tokom godina. Žene se rađaju sa gotovo svim jajnim ćelijama koje će tokom života imati.
To znači da su starost žene i starost njenih jajnih ćelija u osnovi iste - kako žene stare, tako i jajne ćelije postaju "starije", što utiče na njihovu plodnost.
Muška reprodukcija funkcioniše sasvim drugačije. Spermatozoidi se proizvode kontinuirano od puberteta i mogu da se skladište u reproduktivnom traktu sve dok ne dođe do ejakulacije. To znači da starost muškarca ne mora nužno da odgovara "starosti" njegove sperme (ejakulata).
Ali, šta se zapravo dešava sa spermatozoidima dok čekaju? Da li duže skladištenje utiče na njihov kvalitet, pokretljivost i sposobnost oplodnje, ili je češća ejakulacija zapravo bolja za plodnost?
Apstinencija ili češća ejakulacija: šta je bolje za kvalitet sperme
Odgovor na ovo pitanje pruža nova studija naučnika sa Univerziteta u Oksfordu, koja otkriva da češća ejakulacija poboljšava kvalitet sperme.
Istraživanje, objavljeno 25. marta u časopisu Kraljevskog društva "The Royal Society", pokazuje da spermatozoidi koji duže vreme ostaju u skladištu u reproduktivnom traktu, zapravo "stare" i gube kvalitet. Drugim rečima, duža apstinencija može da pogorša pokretljivost i funkcionalnost sperme, umesto da je poboljša.
- Muškarcima koji pokušavaju da ostvare potomstvo često se savetuje nekoliko dana apstinencije, kako bi se povećao broj spermatozoida. Tačno je – apstinencija zaista povećava količinu sperme u ejakulatu. Ipak, veličina ejakulata nije jedini faktor koji određuje plodnost - objašnjava dr Rebeka Din, evolucioni biolog na Univerzitetu u Oksfordu i jedna od autorki studije.
Apstinencija smanjuje pokretljivost spermatozoida i oštećuje genetski materijal
Poznato je da muška plodnost opada sa godinama, ali ostaje pitanje u kojoj meri "čuvanje" spermatozoida u reproduktivnom traktu (odnosno, period apstinencije) doprinosi ovom padu.
Ova tema dobija dodatnu težinu u savremenom svetu: seksualna aktivnost, posebno među mladima, opada, a roditeljstvo se globalno odlaže. U kombinaciji, ovi faktori dodatno utiču na pad plodnosti i kvalitet sperme širom muške populacije.
- Otkrili smo da, kada se muškarci uzdržavaju od ejakulacije, zdravlje njihove sperme značajno opada. Pokretljivost spermatozoida (njihova sposobnost plivanja) i vitalnost se smanjuju, a DNK u spermi pokazuje više oštećenja - navodi dr Irem Sepil, predavač evolucione biologije na Univerzitetu u Oksfordu, takođe jedna od autorki studije.
Dva ključna uzroka za pad kvaliteta sperme tokom apstinencije
Istraživanje je identifikovalo dva glavna razloga za opadanje kvaliteta sperme tokom dužeg skladištenja:
- Oksidativni stres - takozvana biološka "rđa“ koja se nakuplja u spermatozoidima i može fizički da ih ošteti.
- Iscrpljivanje energije - spermatozoidi su izuzetno aktivne ćelije sa ograničenim kapacitetom da obnove svoje energetske rezerve.
- Kada se spermatozoidi skladište duže vreme, to jednostavno isprazni njihov "rezervoar goriva" - objašnjava Kriš Sangvi, postdoktorski istraživač na Odseku za biologiju Univerziteta u Oksfordu i glavna autorka studije.
Preporuke pod znakom pitanja: da li je apstinencija zaista korisna
Svetska zdravstvena organizacija savetuje muškarcima da ne ejakuliraju dva do sedam dana pre davanja uzorka sperme za analize, tretmane plodnosti ili procedure poput vantelesne oplodnje.
- Međutim, naši nalazi ukazuju na to da čak i kraći periodi apstinencije mogu biti bolji kada je cilj poboljšanje kvaliteta sperme - naglašava Sangvi.
Ovo se slaže sa nedavnim otkrićem da ejakulacija u roku od 48 sati pre davanja uzorka poboljšava ishode vantelesne oplodnje u poređenju sa dužom apstinencijom (izvor: New Scientist). Istovremeno, rezultati potvrđuju hipotezu iz evolucione biologije.
- Znamo da kod primata česta ejakulacija usled masturbacije poboljšava kvalitet ejakulata. U kombinaciji sa našim rezultatima, ovo sugeriše da muška masturbacija može da ima adaptivnu korist: ispira oštećenu, uskladištenu spermu i zamenjuje je svežom - objašnjava dr Rebeka Din.
Koliko dugo sperma može da preživi
Spermatozoidi se ne raspadaju samo unutar mužjaka. Oni mogu da "ostanu u životu" i nakon parenja, dok se skladište unutar ženki.
- Kod ljudi, sperma ostaje živa unutar žene samo nekoliko dana. Kod nekih drugih životinja, poput matica mrava, pčela i ženki slepih miševa, sperma može da se čuva mesecima, pa čak i godinama, pre nego što se oplodi jajna ćelija - navodi dr Irem Sepil.
Sperma stari i kod životinja
Da bi proverili da li propadanje sperme tokom skladištenja predstavlja širi biološki obrazac, naučnici su analizirali podatke iz 56 studija na 30 različitih životinjskih vrsta – od ptica i pčela, preko gmizavaca, do sisara. Rezultati su jasni: kvalitet sperme opada tokom skladištenja.
- Mužjaci koji su čuvali spermu pre ejakulacije, ili ženke koje su je skladištile pre oplodnje, imali su veći broj embriona sa smanjenim šansama za preživljavanje. To nije samo posledica oštećenja DNK. Smatramo da čuvana sperma može da ima drugačiji profil ekspresije gena (obrazac aktivnosti gena) u poređenju sa sveže proizvedenom spermom - kaže Kriš Sangvi.
Zanimljivo je da se sperma sporije razgrađuje kod ženki nego kod mužjaka. Kod nekoliko vrsta, ženke su razvile specijalizovane organe koji luče antioksidante – supstance koje hrane i štite spermu, efikasno produžujući njen funkcionalni vek.
- Bilo da je reč o miševima ili ljudima, spermatozoidi, baš kao i jajne ćelije, imaju svoj "rok trajanja". Kada se predugo čuvaju pre oplodnje, kvalitet im opada - napominju autorke studije u tekstu za časopis "The Conversation".
Manje čekanja, veće šanse za oplodnju
Ključna poruka istraživanja je optimistična: mnogi problemi sa plodnošću uzrokovani su faktorima van ljudske kontrole, poput toksina, stresa ili genetike. Trajanje skladištenja sperme, međutim, jeste faktor koji može da se promeni.
- Stoga bi upotreba sveže ejakulirane sperme za oplodnju moglo značajno da poboljša ishode i kvalitet sperme, a samim tim i šanse za uspešnu trudnoću - zaključuju naučnice sa Oksforda.
5 mitova i realni faktori koji utiču na kvalitet sperme
Suplementi koji poboljšavaju plodnost kod muškaraca
Razlika između sperme i semene tečnosti: Može li preejakulat da izazove trudnoću