Pravilnik prvi put uvodi mogućnost doniranja organa nakon nepovratnog prestanka cirkulacije, a ne samo nakon moždane smrti
Ova promena može povećati broj dostupnih organa za transplantaciju i smanjiti broj pacijenata na listama čekanja
U Hrvatskoj bi uskoro trebalo da stupi na snagu novi Pravilnik kojim će preciznije biti propisani medicinski kriterijumi za utvrđivanje smrti osobe čiji delovi tela mogu da se uzmu radi presađivanja organa. Novi pravilnik prvi put uvodi i mogućnost doniranja nakon nepovratnog prestanka cirkulacije.
Uz kriterijume za proglašenje moždane smrti, biće propisani i kriterijumi utvrđivanja smrti prema kriterijima zastoja cirkulacije.
- Smrt je samo jedna. Svaka osoba umire na samo jedan način, smrću mozga. Osoba umre kad joj mozak umre. Međutim, smrt se može utvrditi na dva načina u zavisnosti od uzroka: na temelju neuroloških kriterija, zbog, na primer, teške povrede mozga ili masivnog moždanog udara, ili zbog prestanka rada srca, odnosno na temelju cirkulatornih kriterijuma. Cirkulatorni kriterijumi dosad kod nas nisu bili definisani Pravilnikom - objašnjava anesteziološkinja prim. Željka Gavranović, koordinatorka za transplantaciju u KBC Sestre milosrdnice, i članica radne grupe hrvatskog Ministarstva zdravlja koja je učestvovala u izradi pravilnika.
Prema njenim rečima, novim Pravilnikom o načinu, postupku i medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe zarad doniranja organa Hrvatska će se pridružiti razvijenim zapadnim zemljama.
Reč je o dokumentu koji bi mogao da poveća broj dostupnih organa i spasi živote pacijenata na listama čekanja.
Na prvi pogled moglo bi da se čini da je reč o tehničkoj izmeni, ali u praksi je reč o važnom iskoraku kojim se Hrvatska dodatno usklađuje s evropskim i svetskim medicinskim standardima, ali i o koraku kojim se odgovara na realan problem - nedostatak organa za pacijente koji čekaju transplantaciju.
Doniranje organa nakon prestanka cirkulacije
Dosad je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđivanja moždane smrti.
Novi pravilnik prvi put uvodi i mogućnost doniranja nakon nepovratnog prestanka cirkulacije, čime se Hrvatska pridružuje grupi evropskih zemalja koje već godinama primenjuju takav model u transplantacijskoj medicini.
Iako termin cirkulatorna smrt može zvučati apstraktno, u medicinskom smislu reč je o jasno definisanoj i strogo kontrolisanoj situaciji.
Šta je cirkulatorna smrt
Cirkulatorna smrt znači da je došlo do konačnog prestanka rada srca i cirkulacije, nakon čega u propisanom vremenu i pod strogim nadzorom dolazi i do nepovratnog prestanka funkcije mozga.
- To su situacije u kojima srce prestane da radi i cirkulacija više ne može da se uspostavi. Nakon što se kroz tačno određeno vreme potvrdi da nema povratka cirkulacije, tada se utvrđuje smrt - objašnjava Gavranović za Jutarnji list.
Postupak je precizno definisan pravilnikom, uključujući minimalno vreme posmatranja i metode kojima se potvrđuje odsutnost cirkulacije.
- Važno je naglasiti da se radi o strogo definisanim medicinskim kriterijumima. Smrt se ne proglašava proizvoljno, nego isključivo na temelju jasno propisanih postupaka i nalaza - objašnjava doktorka.
Drugim rečima, Pravilnik ne uvodi novu vrstu smrti, nego dodatno precizira kako se ona medicinski dokazuje u situacijama kada je uzrok prestanak rada srca.
Proširiće krug potencijalnih donora organa
Uvođenjem cirkulatorne smrti širi se krug potencijalnih donatora, iako se ne radi o velikim brojkama.
- Reč je o selektovanoj grupi pacijenata, najčešće u jedinicama intenzivnog lečenja. Međutim, i takvo povećanje može značajno da utiče na broj dostupnih organa - kaže Gavranović.
Prema njenim rečima, takav postupak je tehnički zahtevniji i uključuje složenu organizaciju i korištenje posebnih perfuzijskih sastava kojima se stabilizuju organi pre eksplantacije i procenjuje njihova funkcija, zbog čega će samo deo potencijalnih donora na kraju biti pogodan za darivanje.
No, iskustva drugih zemalja pokazuju da ovakav pristup povećava broj dostupnih organa i daje vrlo dobre rezultate transplantacija.
Upravo zato uvođenje ovog modela ima jasan cilj - povećati broj donora i dostupnost organa i da smanji broj pacijenata na listama čekanja, ali i smrtnost među njima.
Prvo mesto u Eurotransplantu i peto mesto u svetu
Marina Premužić, nacionalna koordinatorka za transplantaciju u hrvatskom Ministarstvu zdravlja kaže da je prošle godine bilo 110 donora, odnosno 28 na milion stanovnika, čime je Hrvatska zauzela prvo mesto unutar Eurotransplanta i peto mesto u svetu.
Istovremeno, po broju transplantacija nalazi se na drugom mestu unutar te međunarodne mreže.
U jednoj godini presađen je 121 bubreg, 123 jetre, 30 srca, 12 plućnih krila, četiri gušterače i jedno tanko crevo.
Uvođenjem novih kriterija očekuje se dodatni iskorak, presudan za osobe koje čekaju transplantaciju.
U Hrvatskoj su svi donori ako za života nisu tražili suprotno.
Moždana smrt: Uzroci, dijagnoza, prevencija