Fenomen El Ninjo već je doveo do toga da 2024. postane najtoplija godina u istoriji merenja, a Posledice su bile dramatične širom planete
Za Evropu, uključujući Balkan, očekuje se toplije i kišovitije vreme u narednom periodu, dok se u Srbiji najavljuju još jači toplotni talasi
Klimatski modeli upozoravaju na razvoj do sada potencijalno najjačeg toplotnog fenomena, u naučnim krugovima poznatog kao "super El Ninjo" ili "Godzila El Ninjo". Nakon što je 2024. godina oborila sve rekorde i postala najtoplija u istoriji merenja, stručnjaci strahuju da bi 2026. mogla da donese još razornije suše, poplave i ekstremnije toplotne talase sa temperaturama koje će prelaziti 40 stepeni.
Prošla godina bila je treća najtoplija od početka merenja temperature vazduha, uprkos klimatskom fenomenu La Ninja, koji obično ima efekat hlađenja, a decenija između 2015. i 2025. godine bila je najtoplija od 1850. godine otkako se sprovode merenja, istakla je Svetska meteorološka agencija Ujedinjenih nacija (WMO).
Ova godina mogla bi da obori sve rekorde
Prema podacima "Copernicus Climate Change Service", 2025. bila je samo neznatno, za 0,01 stepen, hladnija od 2023. i za 0,13 stepeni hladnija od 2024, koja je bila najtoplija godina u istoriji merenja.
Međutim, 2026. godina bi mogla da obori taj rekord.
Klimatski modeli ukazuju na moguć razvoj veoma snažnog El Ninja - potencijalno najjačeg do sada. Zbog toga se sve češće koristi izraz "super El Ninjo" ili čak "Godzila El Ninjo".
"Trenutne prognoze pokazuju da će se tropski Pacifik zagrevati brže nego ikada u ovom veku. Dešava se nešto neobično", upozorio je Adam Skajf iz britanske meteorološke službe Met Office.
Pred nama je toliko ekstremno toplo leto, prema trenutnim predviđanjima, da su Japanci u nedostatku dovoljno jake reči smislili novu - Kokušobi, što se prevodi kao – okrutno, surovo ili ozbiljno vruće.
Šta je "Godzila El Ninjo" i zašto ga se svet plaši
El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji predstavlja toplu fazu ENSO sistema (El Ninjo – Južna oscilacija) i povezan je sa naglim zagrevanjem površinskih temperatura centralnog i istočnog Pacifika.
Naučnici ističu da on utiče na klimu planete stotinama miliona godina, a prosečno traje između 9 i 12 meseci, podižući globalne temperature za oko 0,2 stepena.
Suprotna faza je La Ninja - kada dolazi do hlađenja okeana u tom području.
El Ninjo zvanično počinje kada temperatura mora u centralnom Pacifiku poraste za najmanje 0,5 stepeni iznad proseka. Međutim, ukoliko taj rast pređe 2 stepena, stručnjaci govore o razornom, vrlo jakom ili "super El Ninju".
Poslednji put ovakav fenomen je zabeležen 2015. i 2016. godine, što je dovelo do globalnih temperaturnih rekorda, pojave ekstremnih uragana i ozbiljnih nestašica vode širom sveta.
Zastrašujuće posledice: Suše, poplave i milijarde dolara štete
Koliko ovaj klimatski fenomen može biti razoran, najbolje svedoče podaci iz prošlosti. Tokom "super El Ninja" 1982. i 1983. godine, temperature mora u istočnom Pacifiku bile su više za neverovatnih 12,8 stepeni u odnosu na normalu.
Posledice su bile dramatične širom planete:
- Teške i razorne suše u Australiji
- Katastrofalne poplave u Čileu
- Snažne i razorne oluje na zapadnoj obali SAD
- Tajfuni na Tahitiju i drastičan pad ulova ribe
Šok upozorenje, stiže El Ninjo na steroidima: Vraćaju se superćelijske oluje i suše
Bilans ovog udara bio je tragičan – stradalo je više od 2.000 ljudi, oko 610.000 osoba ostalo je bez krova nad glavom, dok je materijalna šteta procenjena na više od 13 milijardi dolara. Takođe, El Ninjo je 1997/98. godine doneo teške suše u Indoneziji i Maleziji, kao i poplave u Kini i Peruu.
Fenomen su pre više vekova uočili peruanski ribari, koji su primetili da se tople vode Tihog okeana pojačavaju oko decembra. Nazvali su ga "El Ninjo de Navidad", odnosno "Mali Isus". Još 1525. godine španski konkvistador Francisko Pizaro zabeležio je neobične kiše u pustinjama Perua - prvi zapis o posledicama ovog fenomena.
Kakvo vreme očekuje Evropu i Balkan
Za razliku od Amerike i Azije koje trpe direktne udare, uticaj El Ninja na Evropu je indirektan.
Prema dosadašnjim klimatskim istraživanjima, sever Evrope krajem zime može očekivati znatno hladnije i suvlje vreme. Sa druge strane, Mediteran, uključujući i prostor Balkana, suočiće se sa toplijim i kišovitijim uslovima.
Prema prognozama Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), postoji velika verovatnoća razvoja umerenog do jakog El Ninja već početkom leta.
Šta čeka Srbiju ovog leta
Naš meteorolog Ivan Ristić najavio je za Srbiju sličnu dinamiku, ističući da ćemo imati postepen prelaz iz proleća u leto uz značajne količine padavina tokom maja, dok nas u julu i avgustu očekuju ekstremni toplotni talasi sa temperaturama koje će prelaziti 40 stepeni.
Takođe, najnoviji izveštaji Svetske meteorološke organizacije ukazuju na to da je miran period završen i da ulazimo u fazu ekstremnih vremenskih oscilacija pod uticajem El Ninja.
"Jasniju sliku imaćemo krajem proleća"
Klimatološkinja Sara Ivasić iz hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ističe da ćemo jasniju sliku o jačini fenomena imati krajem proleća, jer su prognoze između marta i maja manje pouzdane.
Ona upozorava da se efekat El Ninja direktno nadovezuje na već postojeći trend globalnog zagrevanja.
"Upravo je El Ninjo doprineo da 2024. bude najtoplija godina u istoriji i prva koja je prešla prag od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period. Njegov uticaj može dovesti do novih temperaturnih rekorda", navodi Ivasićeva, ali napominje da će konačan ishod za naš kontinent ipak zavisiti od interakcije sa drugim klimatskim procesima.
Šta tačno znači prelazak praga od 1,5 stepeni
Prelazak praga od 1,5 stepeni odnosi se na porast globalne temperature u odnosu na predindustrijski period.
Prošla 2024. godina bila je prva u istoriji koja je prešla ovaj temperaturni prag, čime je ujedno postala i najtoplija godina otkad se vrše merenja.
Kako pokazuju podaci, srednja globalna temperatura je od februara 2023. do kraja januara 2024. bila viša za 1,52 °C nego u drugoj polovini 19. veka, odnosno za 0,64 °C viša u poređenju sa prosekom od 1991. do 2020. godine.
Među glavnim krivcima jeste upravo povećanje koncentracije gasova staklene bašte, pre svega ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi što dalje dovodi do porasta temperature, prouzrokovano masovnom upotrebom fosilnih goriva.
Uvertira za apokalipsu: Koliko se svet promenio za 10 godina, Srbija je u vrućoj tački
Strahovi naučnika potpuno su opravdani vodeći se istraživanjima. Zato, ukoliko se nastavi ovaj trend porasta globalne temperature, posledice koje će svaki stanovnik Zemlje da oseti su neminovne.
(Blic/ NewScientist/Klima101)