Odnosi između Bele kuće i Vatikana su dodatno izazvani različitim pristupima društvenim pitanjima
Ova situacija naglašava složenost političkih i verskih odnosa u globalnom kontekstu
Američki predsednik Donald Tramp, veliki "mirotvorac" kako sebi voli da laska, nedavno je izvršio nedavno invaziju na Venecuelu, preti aneksijom Grenlanda, što može nepovratno da izmeni NATO savez budući da su obe zemlje članice alijanse, a sada bi mogao na njegovom putu ostvarenja ambicija da se nađe čak i poglavar Rimokatoličke crkve - papa Lav.
Najnovija linija razdora između Vatikana i Bele kuće pojavila se u prošlu nedelju. Ubrzo nakon što je Tramp sugerisao da bi njegova administracija mogla da "upravlja" Venecuelom, papa Lav XIV, rođen u Čikagu, pojavio se na prozoru Angelus na Apostolskoj palati u Vatikanu koji gleda na Trg Svetog Petra i održao govor u kojem je pozvao na zaštitu "suvereniteta te zemlje".
Za konzervativce bliske pokretu MAGA ("Make America Great Again"), ovo je sada deo nepoželjnog obrasca, piše briselski list "Politiko". Iako Lav ne ulazi u direktne sukobe sa Trampom kao njegov prethodnik Franja, njegovi prioriteti podrazumevaju ponovno otvaranje dobro poznatih frontova kulturnog rata sa američkom administracijom, na temama kao što su:
- imigracija i deportacije
- prava LGBTQ+ osoba
- klimatske promene
Kao poglavar globalne zajednice od 1,4 milijarde katolika, Lav ima retko snažnu poziciju uticaja da ospori Trampovu politiku, a američki predsednik - poznat po tome što svoje kritičare zasipa uvredama, mora da bude uzdržan prema papi, delom zato što među svojim ključnim biračima ima veliki broj katolika.
Kris Vajt, autor knjige "Papa Lav XIV: Unutar konklave i zora novog papstva", smatra da, iako Lav ima drugačiji stil, on suštinski nastavlja Franjin put.
- U početku je postojao pristup "sačekajmo i vidimo", ali Lav dovodi u pitanje osnovna uverenja mnogih katolika iz pokreta MAGA - ističe Vajt.
Imigranti - ključna tačka razdora
Poslednjih meseci imigracije su postale glavno bojno polje između liberalnog pape i američkih konzervativaca:
- papa Lav je pozvao episkopat da javno štiti ugrožene imigrante
- američki biskupi su osudili "dehumanizujući retoriku i nasilje" usmerene protiv ljudi koji su meta Trampove politike deportacija
- papa je potom javno apelovao da se prema imigrantima u SAD postupa "humano" i "sa dostojanstvom"
Nadbiskup Majamija Tomas Venski poručio je, zatraživši predah od racija američke Imigracione i carinske službe (ICE): "Nemojte biti Grinč koji je ukrao Božić". Kao da je bio potreban dodatni dokaz duboke polarizacije Amerike po ovom pitanju, Ministarstvo unutrašnje bezbednosti SAD opisalo je ta hapšenja kao "božićni poklon Amerikancima".
Zanimljivo je i da je Lav smenio kardinala Timotija Dolana, Trampovog favorita za papu, a na mesto nadbiskupa Njujorka postavio biskupa sa poznatim proimigrantskim stavovima. Ovo pogađa samu srž moralne dileme podeljene katoličke zajednice u SAD. Za Trampa, katolici nipošto nisu sporedna grupa, budući da, prema istraživanju, čine 22 odsto njegovog biračkog tela. Dok papa poziva na liberalne ciljeve, mnogi MAGA katolici zauzimaju znatno stroži stav po pitanjima kao što su imigracije, seksualnost i klimatske promene:
Prošle godine papa Lav je:
- blagoslovio komad leda sa Grenlanda i kritikovao političke lidere koji ignorišu klimatske promene
- isticao je da hrišćani i muslimani mogu biti prijatelji
- nagovestio tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima, dozvolivši im hodočašće u Baziliku Svetog Petra
Nije, stoga, čudo što je Trampova bliska saradnica i teoretičarka zavere Laura Lumer papu Lava označila kao "woke marksističkog papu". Katolički konzervativci ga nazivaju "sekularistom", "globalistom" i "otpadnikom", dok je od desničarskog komentatora Džeka Posobika dobio nadimak "Anti Tramp".
Konzervativci od starta sumnjičavi prema svom sunarodniku
U početku su postojale nade da bi Lav mogao da gradi mostove sa konzervativcima u SAD. Na kraju krajeva, on je Amerikanac: nosi "Epl" sat, prati bejzbol i nije stranac kao Argentinac Franja za kojeg su kritičari govorili da je antiamerički nastrojen. Bilo je i određenih ustupaka konzervativcima, ali tradicionalisti nisu bili uvereni.
Bendžamin Harnvel, vatikanski dopisnik za podkast "Ratna soba" (War Room"), bliskog MAGA pokretu, rekao je da su konzervativci od samog početka bili sumnjičavi prema Lavu, ali je istakao da je "inteligentniji" i da ima bolju strategiju od Franje. Trampov bivši strateg Stiv Benon je nakon konklave na kojoj je Lav izabran rekao da je on "najgora moguća opcija za MAGA katolike".
Za razliku od Franje, povučeni Lav izbegava direktne sukobe. Ipak, njegova odlučnost da brani ono što smatra neospornim moralnim principima - naročito zaštitu slabih - sve češće dolazi u sudar sa osnovnim pretpostavkama "trampizma", piše "Politiko".
Setimo se da je tokom konklave, između ostalog, Tramp na fotografiji generisanom veštačkom inteligencijom bio prikazan kao papa. Neki insajderi u Vatikanu su taj gest protumačili kao "upozorenje u mafijaškom stilu" da se izabere neko ko ga neće kritikovati.
Može li doći do direktnog sukoba pape i Trampa
Prema rečima jednog vatikanskog zvaničnika, Lav nije izabran s namerom da bude antitrampovska figura. Naprotiv, njegova nacionalnost je za neke kardinale verovatno delovala "umirujuće", jer je sugerisala da će u upravljanju i finansijama biti odgovoran i transparentan.
Ipak, iako Lav očigledno ne traži aktivno sukob sa Trampom, pogledi na svet ove dvojice deluju neusklađeno.
- On će izbegavati da stvari postanu lične. Izneće crkveno učenje, ne kao reakciju na Trampa, već kao stavove koje bi ionako iznosio - rekao je isti vatikanski zvaničnik.
Uprkos napadima na Lava od strane njegovih saveznika, Tramp je delovao oprezno kada je reč o direktnom obračunu. Kada su ga upitali da li bi se lično sastao sa papom, na kraju je odgovorio: "Naravno da bih. Zašto da ne?".
Mogućnost sukoba postaće jasnija uskoro, kada Lav bude domaćin samita za koji se očekuje da ponudi nacrt budućeg pravca crkve. Takođe se u narednim mesecima očekuje i njegovo prvo objavljivanje stavova o društvenim pitanjima, poput nejednakosti i imigracija.