Francuska je stavila SAD u isti red sa Severnom Korejom i Rusijom zbog protivljenja produženju mandata šefa UN za ljudska prava
Zamenik američkog ambasadora Den Negrea podsetio je Francusku da su "upravo SAD i dalje svetionik slobode za ceo svet"
U ponedeljak je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Ukrajini izbio haos – američke diplomate demonstrativno su napustile salu tokom govora svojih francuskih kolega, nekon što je “bliski evropski saveznik Vašingtona” kritikovao stanje ljudskih prava pod administracijom predsednika Donalda Trampa. Štaviše, Francuzi su stavili SAD u “isti koš” sa Severnom Korejom i Rusijom, kritikujući Vašington što se priključio tim i još sedam drugih zemalja koje su glasale protiv produženja mandata šefa UN za ljudska prava na još četiri godine. Incident odražava ne samo sve zategnutije odnose između Trampa i njegovog francuskog kolege Emanuela Makrona, već i šire napetosti između SAD i Evrope.
Do iznenađujućeg poteza tokom sednice SB UN posvećene Ukrajini došlo je nakon što su se SAD usprotivile novom četvorogodišnjem mandatu za visokog komesara UN za ljudska prava Folkera Tirka (Voker Turk). Američki mediji navode da je Tirk glasan kritičar ruskog rata u Ukrajini i izraelskih akcija u Gazi i da je pozivao na istrage smrti migranata u američkom imigracionom pritvoru.
Produženju njegovog mandata protivile su se SAD, Rusija, Izrael i još neke zemlje, a Vašington je zapretio da će preispitati svoje finansiranje i angažman u okviru UN.
Uprkos tome, Tirk je ponovo izabran. Njegovo ponovno imenovanje u petak dobilo je ogromnu podršku država članica, uključujući Francusku. Generalna skupština UN glasala je za Tirka sa 144 glasa “za”, 10 protiv i 13 uzdržanih.
Zašto su Amerikanci izjurili iz sale?
Do haosa na sastanku došlo je nakon što je u petak francuska misija pri UN u Ženevi objavila post na društvenim mrežama, kritikujući američko odbijanje da Tirk dobije drugi mandat.
“SAD su nekad bile svetionik ljudskih prava. Više to nisu. Danas one stoje rame uz rame sa Severnom Korejom, Nikaragvom, Malijem i Rusijom, izolovane. A svet ih više ne sluša”, navela je francuska misija na “X”.
Šta su rekli Amerikanci?
Zamenik američkog ambasadora Den Negrea se na sednici u ponedeljak okomio na Francusku.
- Danas ih podsećam da su upravo SAD i dalje svetionik slobode za ceo svet. Zbog toga im više nećemo ukazivati ni poštovanje da saslušamo njihove politizovane besmislice sve dok se ne odreknu svoje pokroviteljske i retorike nepoštovanja i ne počnu da se ponašaju na način dostojan mesta koje imaju u ovom Savetu – rekao je on.
Negrea je nakon napuštanja sednice optužio Francusku da glumi “moralno zgražavanje” i da se ponaša kao da ima pravo da ostatku sveta drži lekcije o svakoj temi, uključujući ljudska prava. On je rekao da je napuštanje sale bio odgovor na “neiskreno teatralno ponašanje” Francuske. SAD su, kako je naveo, stajale uz Francusku u svakom sukobu u kojem je njena “sloboda bila ugrožena” i godinama su tolerisale njeno moralisanje “iz osećaja savezništva i uzajamnog poštovanja”. Ali, kako je poručio, sada je tome došao kraj.
Majk Volc, američki ambasador pri UN, je u postu na “X” optužio Francusku da štiti “neke od najgorih kršilaca ljudskih prava” i da je glasala za “osobu koja već godinama drži lekcije slobodnim i suverenim demokratijama poput SAD, Velike Britanije i Izraela, dok istovremeno održava bliske odnose sa najgorim svetskim tlačiteljima”.
Šta su rekli Francuzi?
Francuski ambasador u UN Žerom Bonafon nije pomenuo incident kad je na kraju sednice pozvan da uzme reč. On je, umesto toga, podsetio je da je Francuska, koja je pomogla SAD da steknu nezavisnost, učestvovala u proslavi 250. godišnjice američke nezavisnosti 4. jula.
- UN su osnovane sa ciljem da rade na očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti, zaštiti ljudskih prava i razvoju. To je duh u kojem Francuska deluje u okviru UN – kako bi sačuvala ovu instituciju, njenu nezavisnost i sposobnost da postupa u skladu sa svojom Poveljom i da služi zaštiti ljudskih prava i očuvanju mira - rekao je Bonafon.
Šta ovo znači?
Incident odražava sve zategnutije odnose između predsednika Donalda Trampa i njegovog francuskog kolege Emanuela Makrona.
Gevin Mortimer, britanski autor koji živi u Francuskoj, piše za “Spektator” – koji se naširoko smatra istaknutim glasilom britanskih konzervativaca – da “Makron i njegove diplomate ne mogu a da ne govore sa visine o Amerikancima”. On je naveo da je Francuska još 2019. bila na meti kritika u Čadu, jer je podržavanjem pokojnog diktatora Idrisa Debija “davala prednost regionalnoj bezbednosti u odnosu na ljudska prava”. Dodao je da je Makronov odnos prema Africi odlikovan “arogancijom i snishodljivošću”. Odnosi između Francuske i mnogih afričkih zemalja – Alžir, Mali, Niger i Burkina Faso - narušeni su od 2017, naveo je on.
“Diplomatski odnosi između Francuske i SAD su zategnutiji više nego ikad nakon svađe u UN”, zaključio je Mortimer.
Tenzije preko Atlantika
Odlazak američke delegacije iz sale takođe odražava i šire napetosti između SAD i Evrope, uključujući pitanja oko Trampove posvećenosti NATO-u, moguće promene u raspoređivanju američkih trupa u Evropi, kao i Trampovu želju da uspostavi kontrolu nad Grenlandom.
Tramp je takođe zamerao evropskim državama što nisu pomogle SAD u ratu protiv Irana. Usred tih tenzija, Makron je preuzeo vodeću ulogu u nastojanjima da ojača evropske vojne kapacitete i obezbedi nuklearni kišobran za Evropu, kao jedna od dve nuklearne sile na kontinentu, pored Britanije, navodi AP. Dodatno, sukob u UN odražava sve veće tenzije između Trampove administracije i svetske organizacije, piše AOL. Vašington je smanjio finansiranje agencija UN i povukao se iz desetak tela organizacije.
Zamenik portparola UN Farhan Hak odbio je da komentariše incident, dodajući samo da se od država članica očekuje da poštuju odluku donetu na sednici.