Geopolitička nesigurnost utiče na globalne trgovinske tokove, energetiku, migracije i međunarodne odnose
Potencijalni sukobi u Kini, Sudanu i Grenlandu dodatno opterećuju globalno bezbednosno stanje
Godina iza nas obeležena je političkim promenama, ekonomskom neizvesnošću i zaoštravanjem geopolitičkih rivalstava, a u novoj 2026. sukobi bi bi mogli da se pojačaju u više žarišta, procenjuju stručnjaci. Jedan od najopasnijih, koji bi mogao da se rasplamsa i preraste u treći svetski rat, jeste potencijalni sukob Rusije i Severnoatlantske alijanse (NATO).
Sukobi za koje se predviđa da će se intenzivirati tokom 2026. godine neposredno utiču na globalnu trgovinu, tokove energije, migracije i ravnotežu snaga među regionalnim i međunarodnim akterima. Nestabilnost u jednom području može proizvesti lančane posledice u drugim delovima sveta, piše "Njuzvik".
U politički posebno napetoj godini za ceo svet, razumevanje gde je najverovatnije produbljivanje nestabilnosti pomaže u:
- planiranju spremnosti
- određivanju diplomatskih prioriteta
- pripremi odgovora na krize u trenutku
ACLED - globalni projekat za praćenje političkog nasilja i nemira, kao i Centar za preventivnu akciju (CPA) identifikovali su oblasti u kojima je rizik od eskalacije sukoba najveći u 2026. godini, a mi smo izdvojili sedam najupečatljivijih.
Rusija vs. Ukrajina i Rusija vs. NATO
Kada je reč o Evropi, rat u Ukrajini koji je ruski lider Vladimir Putin započeo pre skoro četiri godine ulazi u potencijalno odlučujuću fazu. Sumirano, na osnovu izjava svetskih lidera:
- ili će konačno biti okončan rat
- ili će Putin napasti NATO
Članovi NATO-a govore da je napad na jednu državu članicu napad na ceo savez, a priča o tome da će Putin inicirati konflikt sve je više. U prilog tim strahovima ide i činjenica da ruski lider, kako tvrde svetski zvaničnici, već mesecima vodi tzv. hibridni rat u zemljama članicama EU i NATO, dok istovremeno pokušava da oslabi jedinstvo Zapada. Pregovori o kraju rata su u toku, a američki predsednik Donald Tramp je, kako se čini, sve manje zainteresovan da prekine okonča rat i sarađuje se sa Evropljanima.
Stručnjaci koji su govorili za "Ekonomist", pak, tvrde da se može dogoditi "ledeni" napredak, sukob zamrznut zbog iscrpljenosti ili neka vrsta dogovora. S tim u vezi, dodaju, postoje da moguća scenarija:
- eskalacija na ukrajinskom frontu ili politički kolaps Rusije, potpomognut subverzijom Kremlja
- urušavanje ruske ekonomije usled vazdušnih napada koji zatvaraju njenu naftnu industriju
Bilo koji od njih da se, imao bi ogromne posledice po Evropu i svet. A da ne govorimo o sukobu Rusije i NATO koji bi praktično značio da je počeo treći svetski rat u kojem bi glavno oružje, tvrde stručnjaci, bilo ono najrazornije - nuklearno.
Sukob SAD i EU
Ambicije samoproglašenog mirotvorca Trampa (stalno govori da je zaustavio osam ratova) da Sjedinjenim Državama pripoji Grenland, autonomnu teritoriju pod kontrolom Danske, uz pomenute zahladnele odnose sa EU, idu u prilog predviđanjima da bi u 2026. mogao da bukne sukob između Amerike i Evrope i to upravo zbog Grenlanda.
Američki lider ističe: "Moramo da ga imamo", da li zbog toga što najveće ostrvo na svetu poseduje zavidnu "kolekciju" minerala ili zbog, kako tvrdi, nacionalne bezbednosti jer "Rusi i Kinezi gomilaju brodove oko njega", mišljenja su podeljena. Nije mu prvi put da traži Grenland, a zauzvrat nudi novac, mada ne isključuje ni mogućnost upotrebe sile. S druge strane, evropski lideri, uključujući i same Grenlanđane i Dance, naglašavaju da "Grenland nije na prodaju" i zahtevaju poštovanje teritorijalnog integriteta.
Sjedinjene Države vs. Venecuela
Nije se Tramp nameračio samo na grenlandska prirodna bogatstva, već i na venecuelansku naftu, tvrde pojedini zvaničnici među kojima prednjači lider Venecuele Nikolas Maduro. To je, tvrdi on, izgovor za nedelje tenzija na relaciji SAD - Venecuela - američka zaplena venecuelanskih tankera sa naftom, ubijanje narkoterorista, kako ih Tramp zove, koji švercuju drogu u SAD i najsvežije pretnje kopnenom ofanzivom na ovu južnoameričku zemlju. Dok se, s druge strane, Tramp poziva na bezbednost. "Ekonomist" tvrdi da su vazdušni napadi verovatniji, ali ne isključuje ni mogućnost zarobljavanja ili ubistva Madura.
Maduru ne manjka neprijatelja. Nedavno je podgrejao vekovne pretenzije Venecuele na dve trećine teritorije susedne Gvajane - regiona Esekibo, ironično, bogatog naftom! "Ekonomist" tvrdi da bi sada svaki potez usmeren ka Gvajani sigurno izazvao sukob sa Amerikom.
Američki građanski rat
No, vratimo se na jednog od najmoćnijih svetskih lidera promenljivog mišljenja - Donalda Trampa. Od njegovog povratka na čelo SAD, bilo je negodovanja zbog pojedinih njegovih odluka, a situacija je bila na ivici građanskog rata, ili je bar tako delovalo, posle ubistva njegovog saveznika i ultradesničara Čarlija Kirka u septembru za koje je Tramp optužio "radikalnu levicu". Iako straha od odmazde sada gotovo da nema, sve veća netrpeljivost između demokrata i republikanaca uz ovako kontroverznog predsednika, mogla bi potencijalno da bukne u novi građanski rat u Americi.
Večito bure baruta - Bliski istok
Ako krenemo ka istoku, najopasnije bure baruta bi i u novoj 2026. definitivno bilo Bliski istok. Region ulazi u 2026. pod značajnim pritiskom i sa nerešenim sporovima ili krhkim primirjima koji prete da preoblikuju regionalni pejzaž. Izraelski lider Benjamin Netanjahu upravlja na više aktivnih ili potencijalnih frontova - na Zapadnoj obali (rat u Gazi je formalno završen, ali je humanitarna situacija i dalje izuzetno teška, dok Palestince ubijaju na Zapadnoj obali), u Libanu, Siriji i Iranu gde periodi zatišja prikrivaju duboke strukturne tenzije. Neizvesnost raste i zbog toga što Iran tiho obnavlja vojne i nuklearne kapacitete.
Kina vs. Tajvan - najavljen sukob
Ako idemo još istočnije, nailazimo na još jedan potencijalni sukob koji je čak i najavljen. Naime, Kina je rekla da će biti u mogućnosti da pokrene invaziju na Tajvan - koji smatra svojom teritorijom - "brutalnom silom" i da završi preuzimanje zemlje do 2027. godine, otkrio je nedavni izveštaj američkog Pentagona. Amerika bi i tu da kumuje - Tramp je najavio prodaju masivnog paketa oružja u vrednosti od preko 10 milijardi dolara.
Sudan - najbrutalniji sukob na svetu
Zbog monstruoznih napada na bolnice i vrtiće, velikog broja žrtava i 11,6 miliona raseljenih, rat u Sudanu - koji vode Sudanske oružane snage (SAF) protiv paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) - dobio je neslavnu titulu najbrutalnijeg sukoba na svetu. Sukob i najveća humanitarna kriza u Africi verovatno će se nastaviti podstaknut podrškom drugih zemalja - Egipat podržava SAF, a Ujedinjeni Arapski Emirati RSF (mada negiraju umešanost), piše "Ekonomist". I tu opet moramo spomenuti Trampa koji bi, ukoliko uspe da reši sukob, zarad titule mirotvorca mogao da prigrabi i bogatstva ove zemlje - zlato i naftu.
Ostali sukobi
Od ostalih svetskih sukoba koji su u toku i/ili prete da prerastu u ratove velikih razmera, valja izdvojiti sledeće:
- Indija vs. Pakistan - dve zakleta neprijatelja i vodeće nuklearne sile pre nekoliko meseci su vraćeni sa ivice propasti posle smrtonosnog okršaja, ali njihov sukob ostaje nerešen
- Etiopija - primirje u Tigraju posle brutalnog građanskog rata 2020-2022. moglo bi da propadne i pretvori se u novi sukob između Narodno-oslobodilačkog fronta Tigraja (TPLF) i vlade premijera Etiopije Abija Ahmeda
- Libija - još od svrgavanja Muamera el Gadafija, dve frakcije se bore za kontrolu nad zemljom - Vlada nacionalnog jedinstva (GNA), koju podržavaju Ujedinjene nacije, Turska i Katar, i Libijska nacionalna armija (LNA) generala Halife Haftara koju podržava Egipat, UAE i Rusija
- Region Sahela - Mali, Burkina Faso i Niger ostaju centralna bojišta dok se saveznici Al Kaide i Islamske države kreću ka zapadnoj Africi iskorišćavajući političke tranzicije, slabe institucije i promenljive saveze
- Kongo vs. Ruanda - decenijske razlike zbog etničkih nesuglasica i rudnog bogatstva istočnog Konga prete da eksplodiraju u rat velikih razmera