"Pravo na mirno okupljanje nije apsolutno i može biti ograničeno radi zaštite javnog interesa i slobode drugih građana"
Sud smatra da bi višenedeljna blokada ozbiljno ugrozila svakodnevni život građana, privredu i međunarodnu trgovinu
Prevoznici ne odustaju od blokade graničnih prelaza i uskoro će podneti zahteve za nove akcije, kako bi se borili za bolje uslove rada, rekao je za „Dan“ Đorđije Lješnjak, predsednik Udruženja prevoznika Crne Gore i dodao da postoji mogućnost da se smanji trajanje blokade.
On je ovo rekao nakon što je Upravni sud doneo odluku kojom je odbacio tužbu Udruženja prevoznika Crne Gore, kojom je osporavao odluku Uprave policije da im se ne dozvoli održavanje prijavljenog javnog okupljanja na autoputevima u neposrednoj blizini graničnih prelaza. Okupljanje je planirano od 23. marta do 23. aprila, sa ciljem blokiranja ulaska i izlaska teretnih vozila i prekida tranzita robe kroz Crnu Goru.
- Presuda Upravnog suda je sramotna. Više presuda je napisano identično, samo je Centar bezbednosti zamenjen Upravom policije. Iz ovoga se može zaključiti da sudska veća nisu radila po sopstvenom mišljenju, već im ga je neko drugi nametnuo. I to je sramota, rekao je Lešnjak. Istakao je da će odmah podneti nove zahteve i da razmatraju da blokada graničnih prelaza bude kraća od prethodne.
Krajem januara, policijska uprava je odobrila četvorodnevnu blokadu graničnih prelaza od strane nezadovoljnih prevoznika.
Upravni sud je u svojoj presudi naveo da je Policijska uprava pravilno procenila da bi održavanje ovakvog skupa ozbiljno poremetilo svakodnevni život građana, slobodu kretanja i nesmetano snabdevanje stanovništva i imalo negativan uticaj na privredu i međunarodnu trgovinu.
Iako je pravo na mirno okupljanje osnovno ljudsko pravo, ono nije apsolutno i podleže ograničenjima neophodnim u demokratskom društvu radi zaštite prava i sloboda drugih lica, javnog reda i bezbednosti.
Sud je procenio da bi planirano okupljanje u trajanju od mesec dana, uz kontinuiranu blokadu teretnog saobraćaja, predstavljalo stvarni i predvidljivi rizik za stanovništvo i privredu, te da ograničenje prijavljenog okupljanja predstavlja srazmernu meru zaštite javnog interesa. Takođe, sud je u odluci naglasio da ranije odobravanje kraćih okupljanja ne daje automatski pravo na odobravanje svakog budućeg okupljanja, te da se procena neophodnosti ograničenja vrši u odnosu na okolnosti svakog konkretnog slučaja.
Smatraju da odbijanjem prijavljenog okupljanja nije povređeno pravo organizatora na mirno okupljanje, s obzirom na ozbiljne rizike i potencijalne posledice planiranih aktivnosti.
- Na ovaj način se postiže ravnoteža između prava na mirno okupljanje i zaštite javnog interesa, slobode kretanja, nesmetanog snabdevanja stanovništva i očuvanja javnog reda i mira. Blokiranje ulaska i izlaska teretnih vozila na graničnom prelazu i sprečavanje tranzita ovih vozila kroz teritoriju Crne Gore ima direktan uticaj ne samo na slobodu kretanja, već i na crnogorsku ekonomiju, koja u velikoj meri zavisi od uvoza, ali i od međunarodne trgovine koja se ostvaruje preko teritorije Crne Gore, što u krajnjoj liniji dovodi do ekonomskih posledica koje negativno utiču na stanovnike Crne Gore, a ugrožavanje ljudskih prava i sloboda drugih jedan je od razloga zašto je neophodno ograničiti slobodu javnog okupljanja u demokratskom društvu.
Upravni sud je u odluci odbacio kao irelevantne navode tužioca da tuženi godinama dozvoljava javna okupljanja koja blokiraju puteve širom zemlje, te da tuženi u predmetnom slučaju postupa diskriminatorski prema njemu.
(Bankar.me)