Masovni prelazak migranata povezan je sa nedavnom presudom španskog Vrhovnog suda
Kriza je dodatno zaoštrila diplomatske odnose između Španije i Maroka
Najmanje 60.000 migranata je prešlo iz Maroka u špansku enklavu Seutu na severu Afrike u poslednja 24 sata, prema proceni španskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Među njima su i stotine dece, od kojih su neka krenula na opasan put bez znanja roditelja. Broj poginulih tokom pokušaja prelaska porastao je na 43. Lokalni izvori navode da su se mnogi udavili, dok su drugi stradali u stampedu.
Španija je poslala dodatne policijske i vojne snage u Seutu, a grad sa oko 83.000 stanovnika suočava se sa preopterećenim prihvatnim centrima i hiljadama ljudi na ulicama.
Španski premijer Pedro Sančez danas je stigao u Seutu i najavio privremeni centar za registraciju i trijažu migranata, kao i ubrzano proterivanje onih koji nemaju pravo da ostanu u Španiji.
Masovni prelazak povezan je sa nedavnom presudom Vrhovnog suda o migrantima koji pokušavaju da uđu u Seutu i Melilju, susednu špansku enklavu, morskim putem, uz tvrdnju da se njeno pogrešno tumačenje brzo proširilo mrežama krijumčara.
Šta je Seuta
Seuta se u medijima najčešće opisuje kao španska enklava u severnoj Africi. To nije sasvim pogrešno, ali geografski precizniji izraz bio bi španska eksklava i poluenklava.
Eksklava je deo države koji je odvojen od glavne teritorije teritorijom druge države ili morem. Seuta pripada Španiji, ali je od španskog kopna odvaja Gibraltarski moreuz, pa je eksklava.
Prava enklava bila bi potpuno okružena teritorijom druge države. Seuta sa jedne strane graniči sa Marokom, a sa druge izlazi na Sredozemno more. Zato je preciznije nazvati je poluenklavom, odnosno teritorijom koji je kopnom okružen drugom državom, ali ima izlaz na more.
Da li je Seuta deo Evrope i Evropske unije
Geografski nije u Evropi, već u Africi. Politički i pravno, Seuta je autonomni španski grad i sastavni deo Španije, a time i Evropske unije (EU):
- u Seuti važe španski zakoni
- evro je zvanična valuta
- stanovnici učestvuju na španskim i evropskim izborima
Grad ima oko 83.000 stanovnika, među kojima su hrišćani, muslimani, Jevreji i hindusi.
Seuta je i deo šengenskog prostora, iako za nju važe određena posebna pravila. Granica između Seute i Maroka je spoljna granica Šengena, dok se pri putovanju iz Seute ka španskom kopnu mogu sprovoditi dodatne provere.
Grad nije deo carinske zone EU niti se tamo primenjuje španski PDV. Umesto toga postoji poseban lokalni poreski sistem, zbog čega se roba između Seute i kontinentalne Španije tretira drugačije nego roba koja se kreće unutar ostatka zemlje.
Zašto Seuta pripada Španiji
Portugal je osvojio Seutu 1415. godine. Nakon što su portugalska i španska kruna krajem 16. veka došle pod istog vladara, Seuta je ostala povezana sa Španijom. Portugal je špansku vlast nad gradom formalno priznao Lisabonskim ugovorom 1668. godine.
Seuta je 1995. dobila status autonomnog grada. Španija je smatra sastavnim delom svoje teritorije, kao i bilo koji drugi grad u zemlji.
Maroko, međutim, polaže pravo na Ceutu i oko 400 kilometara udaljenu Melilju. Rabat ih smatra ostacima evropske kolonijalne vlasti na afričkom kontinentu. Španija odbacuje takva poređenja i ističe da su oba grada vekovima deo njene teritorije, prenosi Index.
Zašto migranti pokušavaju da uđu baš u Seutu
Seuta i Melilja su jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom. Osoba koja pređe granicu iz Maroka u Seutu fizički ulazi na špansku teritoriju i u Evropsku uniju.
Zbog toga su oba grada godinama odredište migranata iz Maroka, drugih zemalja severne Afrike i podsaharske Afrike:
- neki preskaču visoke granične ograde,
- neki pokušavaju da pređu skrivajući se u vozilima,
- a mnogi plivaju oko lukobrana koji razdvajaju špansku i marokansku stranu
Ulazak u Seutu ne znači automatski da osoba može slobodno da nastavi ka Madridu, Barseloni ili ostatku Evrope. Migranti se registruju, a deo njih smeštaju u prihvatne centre, već, u zavisnosti od njihovog statusa i pojedinačnog postupka, mogu da:
- zatraže azil
- budu premešteni na špansko kopno
- budu vraćeni u zemlju iz koje su došli
Zašto su sada odjednom krenule desetine hiljada ljudi
Potpuno objašnjenje za sada ne postoji. Španske vlasti i međunarodne agencije navode da još nije sasvim jasno šta je izazvalo tako veliki i koordinisani talas prelazaka.
Sančez je osudio danas, tokom posete Seuti, narušavanje granice, ocenivši da je reč o "kršenju teritorijalnog integriteta Španije". Španski premijer je okrivio krijumčare ljudi, navodeći da oni "obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt - bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti".
Neposredni razlog bio je nagli nestanak ili ozbiljno slabljenje marokanske kontrole granice. Snimci pokazuju da su hiljade ljudi gotovo istovremeno krenule ka Seuti, prolazeći uz obalu, plivajući oko lukobrana ili ulazeći kroz slabo nadzirane delove granice. Takav broj ljudi teško bi mogao da pređe za nekoliko sati da su marokanske snage granicu nadzirale na uobičajen način.
Nije, međutim, potvrđeno da li je Rabat namerno dozvolio masovni prelazak kako bi izvršio politički pritisak na Madrid. Španija i Maroko su se dogovorili o pojačanoj saradnji i bržem vraćanju osoba koje su ušle bez dozvole, ali vlasti nisu javno iznele konačan zaključak o tome zašto je granična kontrola popustila.
Da li je u pitanju politički sukob Španije i Maroka
To je jedna od glavnih sumnji jer je Maroko migracije već koristio kao sredstvo pritiska.
U maju 2021. marokanske vlasti su ublažile kontrolu granice, nakon čega je u Seutu tokom dva dana ušlo oko 10.000 ljudi. Kriza je izbila nakon što je Španija dozvolila lečenje Brahima Ghalija, vođe pokreta Polisario koji se bori za nezavisnost Zapadne Sahare. Maroko Zapadnu Saharu smatra svojom teritorijom.
Odnosi su se smirili nakon što je Madrid 2022. podržao marokanski predlog autonomije Zapadne Sahare. Masovni prelazak migranata zato je ponovo podstakao nagađanja da Rabat želi da pošalje političku poruku Madridu, ali za to za sada nema javno objavljenih čvrstih dokaza.
Deo komentatora prelazak povezuje i sa nedavnom posetom Sančeza Alžiru, glavnom regionalnom suparniku Maroka. Ipak, za sada nije potvrđeno da je upravo ta poseta izazvala krizu.
Da li je važna presuda španskog Vrhovnog suda
Moguće je da je doprinela povećanju broja pokušaja.
Španski Vrhovni sud je početkom jula presudio da se postupak neposrednog vraćanja na granici ne može automatski primenjivati na ljude koji u Seutu uđu plivajući. Takav postupak, prema presudi, odnosi se na osobe koje su prešle fizičke granične prepreke poput ograda.
Nakon presude broj ljudi koji su pokušavali da doplivaju do Seute naglo je porastao. U nedelji pre najnovijeg masovnog prelaska u grad je tako stiglo više od hiljadu ljudi. To je moglo da proširi uverenje da je ulazak morskim putem lakši i da nakon dolaska neće uslediti trenutno vraćanje.
Presuda, međutim, sama po sebi ne objašnjava kako su desetine hiljada ljudi gotovo istovremeno uspele da pređu granicu bez ozbiljnog otpora marokanskih snaga.
Da li su krenuli zbog španske politike prema migrantima
Španska desnica tvrdi da je Sančez blaža migraciona politika stvorila privlačan faktor. Vlada je poslednjih godina omogućila legalizaciju boravka delu stranaca koji već duže žive i rade u Španiji bez dokumenata.
Ali takve mere ne znače da će osoba koja sada uđe u Seutu automatski dobiti boravište, državljanstvo ili pravo odlaska na špansko kopno. Stručnjaci upozoravaju da se politička odluka o regularizaciji ljudi koji već žive u Španiji ne može direktno izjednačiti sa dozvolom novih ilegalnih ulazaka.
Verovatnije je da su se spojili različiti faktori:
- glasine da je granica otvorena, a informacije koje su se brzo proširile društvenim mrežama
- presuda o zabranjenom neposrednom vraćanju plivača
- slaba marokanska kontrola
- i dugogodišnja želja brojnih mladih Marokanaca da zbog siromaštva i nedostatka perspektive odu u Evropu
Šta se dešava sa ljudima koji su ušli
Seuta nema kapacitete za prihvat desetina hiljada ljudi. Broj pristiglih u samo jednom danu iznosio je skoro polovinu ukupnog stanovništva grada.
Mnogi su spavali u parkovima, na ulicama i uz plaže. Deo njih je počeo dobrovoljno da se vraća nazad u Maroko jer nisu mogli da pronađu hranu ni smeštaj. Španska vojska i policija su ih usmeravale ka graničnom prelazu i lukobranu kojim su se vraćali.
Španija i Maroko su najavili ubrzavanje povrataka. Ipak, svaka osoba ima pravo da zatraži međunarodnu zaštitu, a postupanje prema maloletnicima podleže posebnim pravilima. Upravo su prihvatni kapaciteti za decu bez pratnje bili preopterećeni i pre najnovijeg talasa.
Da li ulazak u Seutu znači i ulazak u ostatak Evrope
Pravno, ulazak u Seutu jeste ulazak na špansku teritoriju i u Evropsku uniju. Ali to ne znači da osoba može odmah da sedne na trajekt i ode na špansko kopno.
Putnici koji odlaze iz Seute ka ostatku Španije prolaze dodatne provere. Migranti bez dokumenata uglavnom ostaju u Seuti dok se ne utvrdi njihov identitet i pravni status.
Zato tvrdnja da će svi koji su ušli u Seutu automatski krenuti ka Francuskoj, Nemačkoj ili drugim evropskim državama nije tačna. Ipak, razmere dolazaka izazvale su zabrinutost u drugim članicama EU, pa su mnoge zemlje najavile pojačane kontrole na granici sa Španijom.
Druga španska eksklava - Melilja
Melilja je autonomni španski grad smešten na obali Sredozemnog mora, na samom severu Afrike.
Zajedno sa Seutom , Melilja ima jedinstvenu geografsku i političku poziciju — to je španska teritorija okružena Marokom, što znači da čini jedinu kopnenu granicu između Evropske unije i afričkog kontinenta.
Ključne činjenice o Melilji:
- Status i administracija: Od 1995. godine ima status autonomnog grada. Funkcioniše u okviru pravnog i političkog sistema Španije, a njeni stanovnici su građani EU
- Geografija i veličina: Grad zauzima malu površinu od oko 12 km² i ima oko 85.000 stanovnika
- Istorija: Pod španskom upravom nalazi se još od 1497. godine (vekovima pre nastanka modernog Maroka). Maroko povremeno osporava španski suverenitet nad gradom, ali ga zvanični Madrid smatra neotuđivim delom svoje državne teritorije
(Index, Blic)