Dešavanja u bogatoj kraljevini sve više nameću pitanje da li je mladi prestolonaslednik REFORMATOR ILI SUROVI AUTOKRATA?

Dešavanja u bogatoj kraljevini sve više nameću pitanje da li je mladi prestolonaslednik REFORMATOR ILI SUROVI AUTOKRATA?

mohamed bin salman
mohamed bin salman

Dok sprovode reforme, saudijske vlasti su pojačale progon disidenata otkad je Mohamed bin Salman u junu 2017. postao prestolonaslednik.

Organizacije za ljudska prava izveštava o nekoliko kampanja hapšenja: prva je organizovana u spetembru 2017, malo pre objave dekreta koji je ženama dopustio da od juna 2018. mogu da upravljaju motornim vozilima.

Hjuman Rajt Voč (Human Right Watsh - HRW) je izvestio 15. septembra 2017. da je uhapšeno desetine ljudi. Amnesti internešanal dodaje da su među uhapšenima bili pisci, novinari, univerzitetski profesori, ali i verski čelnici, pa tako i poznati propovednik Salman al-Ouda.

U to vreme novinar međunarodnog ugleda Džamal Kašogi, koji je 2. oktobra ušao u saudijski konzulat u Istanbul i od tada se vodi kao nestao, iseljava se u Sjedinjene Države. Kritičan prema saudijskim vlastima, stao je u obranu Muslimanske braće koji uživaju potporu Katara i Turske.

Zatim u novembru 2017. izbija afera Hariri: mladi princ Mohamed, poznat kao “MbS”, optužen je da je dve nedelje protiv njegove volje držao libanskog premijera Saada Haririja koji je tada boravio u poseti Saudijskoj Arabiji.

Istovremeno su desetine prinčeva, poslovnih ljudi i saudijskih čelnika zatvoreni u hotelu “Ric-Čarlton” u Rijadu pod optužbom za “korupciju”. Neki će iz tog “zlatnog zatvora” izaći tek za tri meseca pošto su s vlastima sklopili “finansijsku nagodbu”.

“MbS” želi na Zapadu graditi ugled reformatora, smanjujući ovlašćenja verske policije, dajući dopuštenje za ponovno otvaranje bioskopskih dvorana, za održavanje koncerata i za ulazak žena na stadione. Predstavlja se kao pripadnik “umerenog i snošljivog islama”, označivši raskid s vehabizmom, strogim tumačenjem državne religije u Saudijskoj Arabiji, piše Jutarnji list.

No, prestolonaslednik ne okleva da grubo uguši svako militantno osporavanje apsolutističke monarhije, ističu stručnjaci.

Tako je u maju 2018. najmanje 11 žena uhapšeno u ime “nacionalne sigurnosti”, oko mesec dana pre ukidanja zabrane vožnje za žene, navodi HRW.

Neki uhapšeni su se decenijama borili za to pravo: vlast nije htela da ostavi utisak da je ukidanje zabrane rezultat te borbe, misle analitičari.

O novim hapšenjima javnost je saznala 1. avgusta, kada su uhapšene i dve aktivistkinje za ženska prava, među njima Samar Badavi, sestra Raifa Badavija, blogera zatvorenog zbog “vređanja” islama.

Amnesti je 22. avgusta izrazio zabrinutost za sudbinu Israe al-Gomgam, mlade aktivistkinje šiitske manjine u Saudijskoj Arabiji kojoj preti smrtna kazna zajedno s još četiri osobe kojima se sudilo na “antiterorističkom” sudu.

Saudijske vlasti ne komentarišu informacije organizacija za ljudska prava.

One su u dva navrata negirale bilo kakvu povezanost s nestankom novinara Džamala Kašogija i turskim sigurnosnim službama su odobrile pretres svog konzulata u Istanbulu, saopštila je u utorak turska diplomatija.

Ako su saudijske vlasti upletene u taj slučaj, biće to “jasan signal drugim novinarima koji se odvažuju da kritikuju režim”, napisao je u utorak institut za analizu Sufan.

mohamed bin salman
mohamed bin salman (Foto: EMILIO NARANJO / EPA;)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal