Malo je onih Grenlanđana koji veruju da će američke trupe uskoro da se pojave, ali raste konfuzija oko toga da li je Tramp zaista ozbiljan kad preti vojnom silom
Trampove pretnje Grenlandu izazvale su talas evropske solidarnosti sa Danskom, dok opozicija želi direktne pregovore sa Vašingtonom
Grenland - najveće svetsko ostrvo, koje je decenijama bilo ključni partner za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država, sada je potencijalna američka meta. Postoji više načina na koje bi SAD mogle da "preuzmu" Grenland, a svaki od njih nosi sa sobom svoje posledice.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa rekla je da treba da poseduje Grenland kako bi obezbedila adekvatnu zaštitu severne granice SAD. Za sada je nejasno kako Tramp planira da pokuša da preuzme kontrolu nad ostrvom, koje je deo Kraljevine Danske. Njegovi zvaničnici kažu da žele da ga kupe od Danske, a prema “Volstrit žurnalu” to bi, u smislu površine, mogla da bude najveća transakcija nekretnina u istoriji. Administracija razmatra i jednokratne isplate stanovnicima ostrva ne bi li ih pridobili na svoju stranu, a ako to ne uspe, kako je rekla Bela kuća, zadržavaju pravo na invaziju.
Tramp je navodno već naredio pripremu invazije na Grenland, što bi dovelo do kolapsa NATO-a. Na zaleđenim ulicama Nuka malo je onih koji veruju da će američke trupe uskoro da se pojave. Ipak, kako navodi list, raste konfuzija oko toga da li je Tramp zaista ozbiljan kad preti vojnom silom “ukoliko odbiju ponudu koju ne mogu da odbiju”.
Odbrana teritorije koja "već odlazi"
Trampove pretnje Grenlandu izazvale su talas evropske solidarnosti sa Danskom, ali je kriza takođe izložila neprijatnu realnost: da Danska okuplja podršku da zaštiti teritoriju čija populacija želi nezavisnost i čija najveća opoziciona partija sada želi da zaobiđe Kopenhagen i direktno pregovara sa Vašingtonom.
- Danska rizikuje da iscrpi svoj spoljnopolitički kapital kako bi obezbedila Grenland, samo da bi ga kasnije gledala kako odlazi - rekao je Rojtersu Mikel Vedbi Rasmusen, profesor političkih nauka Univerziteta Kopenhagen.
Ipak, na kraju bi moglo da se ispostavi da od svih tih napora neće imati nikakve koristi - ako se Grenlanđani odluče za nezavisnost ili postignu sopstveni dogovor sa Vašingtonom.
Opasan presedan
Ulozi su veći od danskih nacionalnih interesa. Prema Rojtersu, evropski saveznici se okupljaju iza Danske ne samo iz solidarnosti već i zato što bi predaja Grenlanda postavila opasan presedan koji bi mogao da osmeli druge sile da krenu da ostvaruju svoje teritorijalne pretenzije protiv manjih nacija, potkopavajući posleratni svetski poredak.
Danska ne može da se odrekne Grenlanda, a da ne izgubi svoj geopolitički značaj u regionu Arktika. Premijerka Mete Frederiksen je takođe upozorila da bi američko preuzimanje ostrva označilo kraj NATO saveza. Zvaničnici kraljevine, Grenlanda i SAD sastali su se u četvrtak u Vašingtonu, a ponovo će se sastati sledeće nedelje kako bi razgovarali o novom pokušaju Bele kuće koja razmatra različite opcije da stekne kontrolu nad ostrvom.
A trenutno je na stolu sve: od kupovine Grenlanda do preuzimanja ostrva vojnom silom. Tramp je u petak rekao da će uraditi "nešto na Grenlandu, sviđalo se to njima ili ne".
Kako bi SAD mogle da preuzmu Grenlad
Kako piše AP, postoji više opcija - a svaka od njih povlači za sobom određene posledice:
- Vojna akcija koja bi mogla da izmeni globalne odnose: ako bi SAD preuzele Grenland silom, to bi dovelo NATO u krizu, potencijalno egzistencijalnu. Iako je Grenland najveće svetsko ostrvo njegova populacija broji oko 57.000 ljudi i nema svoju vojsku. Odbranu mu pruža Danska, čija je vojska daleko manja od američke. Nije jasno kako bi ostale članice NATO reagovale ako bi SAD odlučile da nasilno preuzmu kontrolu nad ostrvom, niti da li bi pritekle Danskoj u pomoć. Vašington već ima širok vojni pristup na Grenlandu, prema sporazumu iz 1951. između SAD i Danske, a kraljevina i ostrvo bi bili “prilično srećni” da smeste pojačano američko vojno prisustvo, prema Lin Mortensgard, stručnjaku Danskog instituta za međunarodne studije (DIIS). Imran Bajumi iz Atlantskog saveta sumnja da će Tramp izabrati vojnu opciju zbog njene nepopularnosti u političkim krugovima Vašingtona u redovima i republikanaca i demokrata, ali i zato što bi ona “fundamentalno izmenila” američke odnose sa saveznicima širom sveta
- Kupovina Grenlanda i bilateralni sporazumi koji mogu da pomognu u naporima: nije jasno koliko bi ostrvo koštalo, niti od koga bi ga kupovali - od Danske ili Grenlanda, čiji su zvaničnici ranije rekli da ono nije za prodaju. Bajumi je rekao AP-u da bi Vašington mogao takođe da pojača svoje vojno prisustvo na Grenlandu “kroz saradnju i diplomatiju”, bez preuzimanja. Prema Ulriku Pram Gadu, stručnjaku u DIIS, jedna opcija bi bila da SAD dobiju pravo veta na bezbednosne odluke koje donosi grenlandska vlada, slično aranžmanima COFA koje Vašington ima sa pacifičkim ostrvima. Nije jasno koliko bi to poboljšano trenutnu bezbednosnu strategiju Vašingtona. Sad već imaju bazu Pitufik na severozapadu Grenlanda i, prema postojećim sporazumima, mogu da dovedu koliko god žele vojnika
- Operacije uticaja za koje se očekuje da će propasti: Grenlanđani žele više prava, uključujući nezavisnost, i ne žele da postanu deo SAD. Prema Gadu, operacije uticaja da se Grenlanđani ubede da se priključe SAD će verovatno propasti jer je, kako je objasnio, zajednica na ostrvu mala, a jezik “nepristupačan”. Čak i ako bi SAD uspele da preuzmu kontrolu nad ostrvom, to bi ih mnogo koštalo jer Grenlanđani trenutno imaju dansko državljanstvo i pristup njihovom sistemu socijalne zaštite, uključujući besplatno zdravstvo i školovanje. Drugim rečima, kako je rekao Gad, “Tramp bi morao da izgradi sistem socijalne zaštite za Grenlanđane kakav ne želi za sopstvene građane”
Koji je najbolji scenario za Dansku
Najbolji ishod za Dansku bio bi da se obnovi sporazum o odbrani koji omogućava SAD vojno prisustvo na ostrvu i da ga Tramp potpiše svojim “pozlaćenim potpisom”, rekao je Gad.
On je, međutim, naglasio da je to malo verovatno, jer je Grenland “zgodan” za Trampa.
Kada Tramp želi da promeni teme u vestima - uključujući skretanje pažnje sa domaćih političkih problema - “dovoljno je da izgovori ‘Grenland’ i sve ovo ponovo počinje“, rekao je Gad.
BONUS VIDEO