Zoran Petrović, ktitor crkve, naglašava da veruje kako će novi hram doprineti duhovnoj obnovi sela i povratku ljudi.
Crkva će biti građena u srpsko-vizantijskom stilu, sa originalnim freskopisom, po projektu Milke Krstivojević.
Uz prisustvo velikog broja vernika i sveštenstva, u selu Osečina osveštani su temelji za izgradnju nove crkve koja se gradi ktitorstvom porodice Petrović iz Valjeva.
U zaseoku Marići u selu Osečina, koji je rodni kraj ktitora novog hrama, temelje nove bogomolje, koja će biti posvećena Svetom Simeonu Stolpniku, osveštao je episkop eparhije valjevske SPC Isihije.
On je, obraćajući se prisutnima, istakao da svaku crkvu podiže verni narod, "naravno u liku ktitora koji se najviše u tome potrudi".
- Ipak, svi moramo da učestvujemo i svi treba da osećamo to kao svoj dom, jer dom Oca našega jeste naš po nasleđu. Nije naš zato što ga mi ovde zidamo svojim rukama, nego zato što nam ga Bog daje i osvećuje Duhom Svetim, što smo čuli u ovim nadahnutim molitvama, osvećuje ga radi nas - istakao je u svojoj besedi episkop Isihije.
Nada da će novi hram doprineti povratku života na selu
Višestruki dobrotvor Zoran Petrović iz Valjeva, koji je ktitor nove crkve, rekao je "da je jedan među mnogima koji su uzeli učešće u gradnji".
- Motiv za sve ovo je vera i želja da se ovaj kraj duhovno obnovi. Kao što vidimo u drugim krajevima, gde se grade bogomolje, tako i zapadna Srbija treba da bude ukrašena hramovima. Ovaj kraj ima duboku duhovnu tradiciju, od vladike Nikolaja i bogomoljačkog pokreta, do brojnih porodica iz kojih su potekli sveštenici i monasi. Nadamo se da će izgradnja hrama doprineti povratku života u selo, da se ljudi ponovo okupe i da ovo mesto postane duhovni centar - objasnio je Petrović motiv za izgradnju crkve.
Po njegovim rečima, bogomolja će biti sazidana za mesec dana i nakon toga spremna za krovno pokrivanje.
U temelje uzidana i "vremenska kapsula"
Novu crkvu Svetog Simeona Stolpnika projektovala je arhitektica Milka Krstivojević. Planirano je da hram bude građen u srpsko-vizantijskom stilu, a posebna želja ktitora je da freskopis bude originalan, rađen rukom, bez šablona.
Objekat, dužine nešto više od 14 metara i širine oko osam metara, zauzima površinu od oko 120 kvadratnih metara, dok će vernicima biti na raspolaganju oko 50 kvadratnih metara, uključujući centralni naos i polukružne završetke.
Prilikom osvećenja temelja u prostor budućeg oltara uzidana je “vremenska kapsula” sa osnovnim podacima o vremenu gradnje i darodavcima.
