Sudbina Kurtija umnogome zavisi od previranja u DSK-u, gde se Ljumir Abdidžiku bori da ostane na čelu stranke
Ako dođe do novih izbora na KiM, masovni bojkot bio bi najbolji odgovor birača, smatraju analitičari
Vrelo političko leto doživljava Aljbin Kurti, prištinski premijer u tehničkom mandatu, pošto ni posle drugih izbora ne može da obezbedi neophodnu većinu u parlamentu. Pritom, sve vreme dobija "packe" iz Vašingtona, pre svega zbog odnosa prema Srbima na Kosovu i Metohiji (KiM). Analitičari smatraju da su novi izbori na KiM izvesni ukoliko Kurti do 7. avgusta ne nađe saveznika u opoziciji.
Kurti je postao izloženiji na političkoj sceni u Prištini otkako su Beograd i Vašington prošlog petka počeli strateški dijalog, pogotovo ako se ima u vidu da je Amerika taj isti strateški dijalog sa Prištinom suspendovala prošlog septembra, između ostalog, zbog represije Kurtijeve vlade prema Srbima na KiM.
Sve to je dodatno uzdrmalo Kurtija, koji ni posle drugih izbora u svega šest meseci ne može da obezbedi neophodnu većinu u skupštini za izbor predsednika tzv. Kosova, zbog čega mu prete novi izbori, koliko već na jesen ili zimu.
Gogić: Nevolja za Kurtija što opozicija ne želi ni kvorum za izbor predsednika
Zakonski rok za konstituisanje skupštine u Prištini nakon izbora je 7. avgust, a politikolog Ognjen Gogić smatra da će već tada biti poznato šta čeka Kurtija.
- Kurti svakako ima većinu u skupštini da formira vladu, ali mu je potreban i deo opozicije da bi imao dovoljan broj glasova za izbor predsednika tzv. Kosova. U prva dva kruga glasanja u Prištini se predsednik bira dvotrećinskom većinom, a u trećem prostom većinom. Međutim, nevolja za Kurtija je to što opozicija ne želi ni da da kvorum za glasanje, za šta je potrebno 80 poslanika. Opozicija odbija i da uđe u salu - objašanjava Gogić.
Previranje u DSK-u ugrozilo planove Kurtija
Iako se činilo da je Kurti našao opozicionog saveznika u Demokratskom savezu Kosova (DSK), došlo je do previranja u toj stranci zbog čega nije sigurno da li će njen predsednik Ljumir Abdidžiku ostati na toj poziciji.
Samim tim je neizvestan i koalicioni dogovor Kurtija i Abdidžikua, pa su u Prištini "sve oči uprte u vanrednu sednicu u DSK" nakon čega će se znati ko će biti lider stranke.
"Štetno za Kurtija ako DSK ne bude želeo saradnju sa njim"
Gogić ocenjuje da će biti štetno za Kurtija ako "opozicija, odnosno pre svega DSK, ne bude želeo saradnju sa njim" zbog toga što je skoro godinu dana suspendovan dijalog Prištine sa Amerikom".
- Kada je taj dijalog suspendovan prošlog septembra, to je odjeknulo kao bomba u Prištini. Sada je situacija još gora jer je Srbija otpočela strateški dijalog sa Amerikom. Ali nezahvalno je pričati da li bi eventualno to moglo da utiče na Kurtijev pad sa vlasti na izborima, recimo, u decembru - analizira Gogić.
Dodaje da Americi ne odgovara ni to što Kurti ugrožava njen ekonomski interes u regionu.
- Mislim da Vašingtonu najviše smeta to što je Kurti odbio saradnju sa Amerikom u vezi sa isporukom prirodnog tečnog gasa preko interkonekcije sa Severnom Makedonijom. Ako Kurti ostane pri tom stavu, mislim da će Amerika primeniti određene mere protiv njega - zaključuje Gogić.
Opozicija: Kurti zamenio državni interes kultom lidera
Kurti je, trenutno, na tapetu gotovo cele opozicije. Priliku da "udari" po premijeru u tehničkom mandatu nije propustila ni Vljora Čitaku, funkcionerka Demokratske partije Kosova.
Čitaku je na Fejsbuku navela da sporazum o strateškom dijalogu između SAD i Srbije obuhvata ključne oblasti budućnosti: veštačku inteligenciju, energetiku, saradnju u oblasti svemirskih istraživanja, te američki tečni prirodni gas (LNG) koji je, kaže, Aljbin Kurti uporno odbijao.
- Kao da to nije dovoljno, samo nekoliko dana nakon posete specijalnog savetnika predsednika Donalda Trampa Kosovu, objavljen je izuzetno kritičan izveštaj koji šteti ugledu naše zemlje. To nisu slučajnosti. To je posledica politike koja je diplomatiju zamenila propagandom, partnerstvo arogancijom, a državni interes kultom lidera - navela je Čitaku.
Kako je rekla, nekada je Kosovo bilo u središtu pažnje demokratskog sveta, a danas "klizi ka margini interesovanja međunarodnih centara odlučivanja".
- Budućnost Kosova gradi se na snažnim savezima, kredibilitetu i koordinaciji sa strateškim partnerima, a ne na samozadovoljstvu i konfrontaciji. Sa ovakvim načinom upravljanja rizikujemo da ostanemo na margini. A cenu za to neće platiti jedna vlada, već građani i budućnost naše republike - zaključila je Čitaku.
"Masovni bojkot bio bi najbolji odgovor birača na KiM"
Pošto su novi izbori, treći po redu u manje od godinu dana, sve izvesniji, pojedini politički analitičari smatraju da bi "masovni bojkot" bio najbolji odgovor birača na KiM.
Takvo mišljenje izneo je i Rahman Pačarizi, politički analitičar koji je ocenio da u pristupu svih kosovskih političkih partija postoji "zajedničko licemerje".
Pačarizi je kazao da sve partije, uključujući i Kurtijev pokret Samoopredeljenje, pokušavaju da izgrade sopstveni narativ za javnost.
- Postoji hipokrizija ne samo kod Samoopredeljenja, već kod svih partija. Svi pokušavaju da plasiraju u javnost svoju verziju priče, ali bi naučili dobru lekciju ako bi ih građani masovno bojkotovali na predstojećim izborima - rekao je Pačarizi.
Amerika udarila Prištinu po nosu: Kurti dobio rafalnu paljbu.
Albanci na Kosovu izgubili američku podršku, otvorena baražna paljba na Kurtija.
Istorijski obrt u Vašingtonu: Srbija dobija rezervisanu stolicu moći.