Izložba 'Električni orgazam - Svaki novi dan' otvorena je u Beogradu povodom 40 godina albuma 'Distorzija'.
Prikazano je 120 fotografija koje dokumentuju ključne momente iz karijere benda, od kojih je većina prvi put javno dostupna.
Izložba fotografija "Električni orgazam - Svaki novi dan" otvorena je na Platou ispred Umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić", u prisustvu članova benda, poštovalaca i posetilaca.
Izložbu realizuje Dom omladine Beograda, autori su Dragan Ambrozić i Zorica Kojić, a autori izloženih fotografija: Brajan Branislav Rašić, Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković.
Tim povodom razgovarali smo sa autorima izložbe Draganom Ambrozićem i Zoricom Kojić.
Šta sve publika može da vidi na izložbi “Električni orgazam - Svaki novi dan”, koji su to segmenti njihove karijere i života obuhvaćeni ovom postavkom?
Zorica: Izložba je napravljena u čast 40-godišnjice izlaska “Distorzije”, možda i najvoljenijeg albuma grupe Električni orgazam. To je trenutak kada je „novi talas“ definitivno uveden u rokenrol mejnstrim ovih prostora, i to u najboljem smislu reči. Konačno su novi, revolucionarni bendovi s početka 1980-ih, izašli iz svojih prevratničkih, avangardnih i eksperimentalnih niša širom nekadašnje Jugoslavije, i zaposeli radio-talase, postali uobičajena pojava na televiziji, davali intervjue i za porodične časopise, a ne samo za striktno muzičku štampu, držali antologijske koncerte – Električni orgazam možda i pre svih. Izlazak njihovog novog albuma „U magli sjaj“ podsetio nas je svojim stavom i zvukom na to davno vreme, pa smo napravili fotografsku šetnju kroz proteklih 40 godina.
Većina fotografija prvi put dostupna široj javnosti
Dragan: Ovaj vizuelni životopis jedne grupe nam kroz 120 fotografija – od kojih je bar 80 odsto prvi put dostupno široj javnosti – dočarava razvoj Električnog orgazma kao rok benda kakvog danas poznajemo. Najvećim delom se bavi periodom oko „Distorzije“, ali i drugim delovima njihove karijere, sve do upravo objavljene ploče, mapirajući muzičku istoriju ovih krajeva kroz promene Gileta i drugova. Izložba pomaže da se konačno sagleda veliki značaj ovog sastava u definisanju i održavanju rokenrol pogleda na svet na našem podneblju.
Zorica: Ne zaboravimo da su, osim albuma „Distorzija“ i samog benda Električni orgazam, glavne zvezde izložbe naši izvanredni fotografi. Maestralni Brajan Branislav Rašić napravio je svoje originalne snimke za „Distorziju“ 1985. na Dorćolu, što odavno već spada u rokenrol istoriju, ali je fotografisao otada Električni orgazam još mnogo puta. Na izložbi se mogu videti i njegovi portreti benda u praktično nevidljivom Uskočkom sokačetu iz 2010, kao i u prostoru Stare šećerane iz 2026. Goranka Matić nam je ostavila u amanet briljantne zapise sa snimanja spota za pesmu „Ja sam težak kao konj“ ispred Muzeja Nikole Tesle 1986, Aleksandar Kujučev predstavlja se impresivnim nizom umetničkih fotografija grupe iz 1996, kao i Giletovim iz 2000. godine, dok je naš dragi Stanislav Milojković zabeležio različite faze Električnog orgazma uživo, na brojnim koncertima u prošlom i ovom veku. Posebnu zahvalnost dugujemo Domu omladine Beograda i njegovoj v. d. direktorki, gospođi Vanji Vulević, za iskrenu i nesebičnu podršku koju je pružala sve vreme.
Susret sa "Distorzijom"
Šta govori naziv izložbe “Svaki novi dan”?
Zorica: Naziv je pun života i optimizma kojih je Električni orgazam uvek imao napretek. Inače, tih nekoliko reči deo su one čuvene strofe sa “Distorzije”: “Svaka nova noć/I svaki novi dan/Nosi u sebi/Jedan moj san”. Činilo nam se da ovaj naziv savršeno odgovara duhu benda koji je uvek u svojim pesmama izražavao zanos, lepotu, ljubav i veru u najbolji mogući ishod.
Ove godine je četiri decenije od objavljivanja legendarnog albuma “Distorzija”. Kako vi pamtite prvi susret sa ovim izdanjem?
Zorica: Bila sam studentkinja-brucoškinja klavira, na prvoj godini Muzičke akademije, i sećam se da sam pomislila kako je sa “Distorzijom” to konačno kao nekada, kada su top listama vladali Bitlsi, Stonsi, Kinksi, Bič Bojs… sjajno vreme koje doduše nismo upamtili, ali koje se na ovaj način ponovilo, specijalno za moju generaciju. Rok pesme koje podižu raspoloženje, a nisu površne, situacije kao iz svačijeg života kad si mlad. “Distorzija” je saundtrek naše prvoklasne radosti iz svakako najboljeg SFRJ razdoblja.
Dragan: Svi su bili iznenađeni njihovim zaokretom ka starim rokenrol inspiracijama, ali im je to očigledno dobro pristajalo. Uz novu stilizaciju, meni se posebno dopao njihov humor. Ko uostalom pravi zarazne hitove u kojima se pominju “debele devojke” ili se junak hvali da je “težak k’o konj”? Električni orgazam su se ovde dokazali kao čisti predstavnici rokerskog stila života i tumači njegovih vrednosti, sačuvavši taj pogled na svet vitalnim do današnjih dana.
Vanvremenski glas ovdašnje popularne kulture
Koliko je bend sa ovim albumom uticao na popularnost rokenrol muzike kod domaće publike?
Zorica: Ogromno mnogo. Prvi put smo praktično čuli velike moderne pesme u autentičnom rokenrol maniru, i to na našem jeziku. Bilo je hitova Orgazma i drugih naših rok bendova naravno i ranije, ali ova zbirka numera odisala je takvom superiornom spontanošću i prirodnošću, pesme su sa lakoćom ulazile u uši, izvikivali smo refrene na sav glas, bilo da puštamo ploču sebi samima ili je slušamo sa prijateljima, u društvu. Svega je tu bilo što treba – treštećih gitara, senzualnog ritma, upamtljivih rima, Giletovog sugestivnog glasa, omot je takođe bio senzacionalan.
Dragan: Veoma je uticao. Mada je za trenutak izgledalo neobično da su se heroji “new wavea” poduhvatili novog tumačenja ranog rokenrola – to je zapravo bilo neophodno u našim uslovima. Naime, mi u šezdesetim godinama nismo imali takve originalne autorske bendove – u onom momentu kad je rok muzika postajala svetski fenomen, kod nas su skoro svi svirali samo obrade. Električni orgazam je “Distorzijom” uspešno rekonstruisao nešto od naivnosti, melodičnosti i glamuroznosti epohe rađanja rokenrola, tragajući za novom autentičnošću, koja bi opisala emotivni pejzaž savremenog doba.
U čemu se ogleda aktuelnost “Električnog orgazma” danas?
Zorica: Sve vreme dok smo prikupljali fotografije i razvijali izložbu “Svaki novi dan”, imali smo na umu njihov pozitivan stav prema životu – i u onim dobrim, i u teškim vremenima. I to je verovatno ključna snaga ovog benda i njihov nepresušni pogon tokom čitave karijere. Električni orgazam uvek se bavio pretvaranjem stvarnosti u nešto čudesno, i obratno. U njihovim pesmama, uključujući apsolutno svaku sa “Distorzije”, vi osećate tu duboku mudrost koja stoji iza takozvanih “običnih” stvari, iz kojih se zapravo sastoji naša svakodnevica. Baš nju je Električni orgazam uvek umeo da iskaže tako da pomisliš kako si i ti sam heroj ili junakinja neke njihove pesme.
Dragan: Najbolje pesme ove grupe imaju trajnu vrednost i više niko ne dovodi u pitanje da su Električni orgazam iza sebe ostavili nekoliko desetina klasičnih rok kompozicija na našem jeziku. Tako su se pozicionirali kao vanvremenski glas ovdašnje popularne kulture i zato su uvek aktuelni. Dom omladine Beograda, kao organizator ove izložbe, želi da u široj javnosti osvesti činjenicu kako je njihov dugotrajan umetnički rad u stvari izuzetno važan, istorijski doprinos našoj kulturi u celini.