Izložba 'I u ropstvu sloboda!' u Galeriji SANU prikazuje umetnost nastalu među Srbima tokom Drugog svetskog rata, sa skoro 300 eksponata.
Postavka je organizovana u tematske celine koje obuhvataju radove sa okupiranih teritorija, iz logora, partizanske umetnosti, ali i propagandna dela okupacionih vlasti.
Izložba "I u ropstvu sloboda! Srpska umetnost za vreme Drugog svetskog rata", autorke dr Irine Tomić, otvorena je sinoć u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), a kroz gotovo 300 eksponata predstavlja umetničko stvaralaštvo nastalo u Srbiji i među srpskim umetnicima od početka Drugog svetskog rata do kapitulacije Nemačke 1945. godine.
Tomić je rekla da je projekat nastajao gotovo 10 godina i da predstavlja prvo sveobuhvatno predstavljanje umetničkog stvaralaštva u Srbiji tokom okupacije.
- Smatram da je ovo bio najprimereniji put ka osvetljavanju jednog teškog perioda naše istorije, koji je, međutim, prepun izvanrednih ostvarenja. Nikada nije kasno da počnemo da vrednujemo ova i sva ostala dela sa pažnjom koju zaista zaslužuju - rekla je Tomić.
Tematske celine
Kako je navela, postavka je organizovana u više tematskih celina koje prate različite okolnosti u kojima je umetnost nastajala, od stvaralaštva umetnika koji su ostali na okupiranoj teritoriji, preko radova nastalih u zarobljeničkim logorima i na oslobođenim teritorijama, do partizanske umetnosti, fotografije, arhitekture i filma.
Tomić je istakla da izložba obrađuje i propagandnu umetnost okupacionih vlasti, kao i umetnička dela nastala u logoru Banjica i drugim logorima, izdvojivši radove slikara Miloša Bajića, koji je svoje crteže iz logora Mauthauzen sačuvao tako što ih je sakrio u aparat za gašenje požara i zakopao do oslobođenja.
Za mnoge ljude umetnost je u tim okolnostima bila jedini način da prežive. Ta dela ne mogu se posmatrati isključivo kroz estetske kriterijume, već kao svedočanstva o ljudskoj izdržljivosti i potrebi za stvaranjem, rekla je Tomić.
Govoreći o završnom delu postavke, ona je navela da je posebna pažnja posvećena obnovi Srbije nakon rata, uključujući rad arhitekte Aleksandra Deroka na obnovi Smedereva, kao i filmu Nevinost bez zaštite Dragoljuba Aleksića, koji je uvršten u izložbu zbog svog istorijskog i kulturnog značaja.
Dela nastala u okupiranom Beogradu, na oslobođenim teritorijama, u logorima..
Izložbu je otvorio akademik Dušan Otašević, ocenivši da ona pokazuje da istorija umetnosti nije samo istorija velikih dela, već i istorija čoveka koji stvara u najtežim okolnostima.
- Pred nama su dela nastala u okupiranom Beogradu, na oslobođenim teritorijama, u zarobljeničkim i koncentracionim logorima, koja svedoče da je umetnost mogla biti utočište, sredstvo preživljavanja, ali i čin otpora, rekao je Otašević.
Izložba obuhvata dela iz oblasti likovne i primenjene umetnosti, arhitekture, fotografije i filma nastala između 6. aprila 1941. i 9. maja 1945. godine.
Na postavci je predstavljeno gotovo 300 eksponata iz brojnih muzeja i institucija kulture iz Srbije, među kojima su radovi Paje Jovanovića, Uroša Predića, Bete Vukanović, Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Petra Lubarde, Đorđa Andrejevića Kuna, Miloša Bajića, Vide Jocić i drugih umetnika.
Kustosi izložbe su Katarina Živanović i Anđela Petrović, a postavka će u Galeriji SANU biti otvorena do 20. septembra.