Razmatra se sadnja otpornijih biljaka i prilagođavanje ciklusa cvetanja zbog vremenskih uslova
Baštovani ulažu velike napore kako bi sačuvali biljke koristeći noćno zalivanje
Francuska je ovog leta zabeležila rekordne toplotne talase, što je dovelo do masovnih požara i porasta stope smrtnosti. Sa ekstremnim vrućinama bore se i biljke, kao i baštovani, uključujući one koji brinu o jednom od najdragocenijih kulturnih bisera zemlje - baštama Kloda Monea u Živerniju, u Normandiji.
„Neverovatno je tužno“, rekao je za France 24 Remi Lekutr, zamenik glavnog baštovana u muzeju Kuća i bašte Kloda Monea.
„Ovo je prvi put da se nešto ovako dogodilo u ovim razmerama. Užasno je“, naglasio je on.
Lekutr je novinarima pokazao mesto na kojem obično rastu dragoljubi, koji bi u ovo doba godine trebalo da budu u punom cvatu, ali ih je sada vrućina gotovo potpuno uništila. On i njegov tim pokušavaju da spasu što više biljaka tako što ih grupišu i noću zalivaju one najosetljivije.
Ulažu veliki napor da ublaže štetu
Čini se da njihovi napori daju rezultate, pa je šteta uglavnom vidljiva tek pri pažljivijem pregledu.
„Uz pomoć mini-prskalica i podzemnog sistema za navodnjavanje uspeli smo da ublažimo stres izazvan nedostatkom vode“, rekao je Lekutr.
„Ipak, deo lišća je izgoreo. Na nivou biljke dešavaju se fiziološki procesi. Biljke zatvaraju stome i prestaju da cvetaju. Zbog toga smo imali mnogo uvelog cveća. Posao baštovana je da se prilagodi i pronađe rešenja za velike vrućine.“
Kako piše Artnews, baštovanski tim razmatra i mogućnost da ubuduće sade biljke koje su otpornije na visoke temperature. Istovremeno, planiraju da prilagode vreme cvetanja, jer biljke zbog ekstremne vrućine počinju da odstupaju od svog uobičajenog ciklusa.
U središtu vrta Moneova kuća
Međutim, takve promene predstavljaju i poseban izazov. Ovaj jedinstveni vrt, u čijem se središtu nalazi pažljivo očuvana Moneova kuća, prepoznatljiva po ružičastim zidovima i zelenim detaljima, trebalo bi da podseća na kultne cvetne pejzaže koje je impresionista prikazivao na svojim slikama, iako nije zamišljen kao njihova potpuno verna kopija.
„Budući da je reč o istorijskoj bašti, najbolje je da biljke ispunjavaju određene estetske kriterijume i da budu što sličnije onima koje je Mone poznavao“, rekao je Lekutr.
Ipak, baštovani ne beže od određenih promena.
„Na kraju krajeva, ovo nije muzejska bašta, već prostor koji se zaista razvija zajedno sa vremenom“, rekao je Lekotr.
Moneovi čuveni lokvanji vole vrućinu
Zapravo, Mone je želeo vrtove prepune raznovrsnog bilja, često ih uređujući tako da se smenjuju talasi cveća koji cvetaju svega nekoliko nedelja i tako sami po sebi stvaraju svojevrsno umetničko delo.
„To je dodatna vrednost ovog vrta u Živerniju: mnogo biljaka sa kratkim ciklusom, ali u veoma velikom broju“, objasnio je baštovan.
U tom smislu, jednoj vrsti cveća koju je Mone posebno voleo, srećom, ne smeta porast temperature. Njegovi čuveni lokvanji vole vrućinu i očigledno uspevaju bolje nego ikad.
Sto godina od Moneove smrti
Ove godine obeležava se i sto godina od smrti francuskog impresioniste Kloda Monea (1840-1926), a tim povodom na jesen će biti organizovane brojne izložbe i događaji.
Samo u Parizu, Musée de l’Orangerie predstaviće izložbu „Mone: Vreme slikanja“, koja se otvara 30. septembra, dok će Musée Marmottan Monet biti domaćin izložbe „Priče o pejzažima: Od Monea do Hoknija (1893–2026)“, koja počinje 24. septembra.
Na izložbi će Moneove slike biti predstavljene u dijalogu sa delima modernih i savremenih umetnika.