Društvene mreže gube svoju prvobitnu svrhu i sve više ih preuzimaju botovi i automatizovani sadržaj.
Glavne platforme poput YouTube i TikTok su se udaljile od autentične komunikacije i postale industrija pasivne zabave.
Društvene mreže umiru, YouTube i TikTok su izgubili svoju prvobitnu svrhu, a mi se vraćamo u eru bazične online komunikacije kako bismo održali kontakt sa stvarnim ljudima. Nedavna najava kompanije Meta o "AI ljudima" koji treba da popune praznine i podstaknu interakciju postavlja pitanje – sa kim zapravo?
Svedoci smo početka kraja interneta. Botovi preuzimaju mrežu.
Sećate li se interneta iz perioda 2005–2010? Vremena kada je pristup internetu postao standard u domaćinstvima, dok pametni telefoni još nisu bili široko rasprostranjeni. Većina ljudi tada je koristila računare, a mobilni telefoni su imali ograničene mogućnosti. Čak i oni koji su imali naprednije uređaje poput prvih iPhone modela ili Nokia N95 nisu mogli da ih koriste kao danas zbog skupih mobilnih podataka.
Sve više korisnika na mrežama, a sve manje objava
Pre dvadesetak godina internet je tek počinjao da stvarno živi. Ljudi su na to malo postojećih platformi svakodnevno razmenjivali mnoštvo poruka, komentara i interakcija. Ljudi su delili fotografije, vodili duge diskusije i aktivno učestvovali u online zajednicama.
Zatim je došla centralizacija. Globalne platforme poput Facebook preuzele su primat, dok su lokalne mreže nestajale. Facebook je postao dominantan, nudeći igre poput FarmVille i druge društvene funkcije koje su okupljale korisnike.
Vremenom su se pojavile i druge platforme poput Twitter, ali danas je situacija drugačija. Facebook ima ogroman broj korisnika, ali deluje prazno i veštački. Ljudi ređe objavljuju sadržaj, a komunikacija se preselila na aplikacije poput WhatsApp i Discord.
Društvene mreže više nisu mesta za povezivanje ljudi, već platforme za distribuciju sadržaja velikih kompanija i reklama. Eksperimenti pokazuju da većinu sadržaja čine sponzorisane objave i nepoznate grupe, dok su stvarne interakcije retke.
Na površinu isplivali botovi
Veliki deo problema dolazi od botova. Oni generišu lajkove, komentare i lažnu popularnost. Često se kupuju interakcije kako bi sadržaj delovao popularnije, iako realno nema publiku.
Platforme poput YouTube i TikTok takođe su se promenile. YouTube je od platforme za amaterski sadržaj postao profesionalna industrija, dok TikTok sve više podstiče pasivno konzumiranje sadržaja. Prema procenama, botovi mogu generisati i više od 50% internet saobraćaja. Oni ne samo da kreiraju sadržaj, već i reaguju na njega, stvarajući iluziju aktivne zajednice.
Šta je teorija mrtvog interneta
Tu dolazimo do suštine – da li internet postaje mesto gde botovi komuniciraju sa drugim botovima, dok se ljudi povlače u privatne kanale komunikacije? Upravo to tvrdi teorija mrtvog interneta.
Ova teorija kaže da od oko 2016. godine internet postepeno prestaje da bude prostor za autentičnu razmenu mišljenja i postaje alat za manipulaciju i automatizaciju. Veliki deo sadržaja generišu algoritmi, a interakcije su često simulirane.
Postoje brojni primeri koji to potvrđuju – od automatskih komentara na YouTube do političkih botova na platformama poput Reddit i Twitter. Jedan od ključnih razloga za ovakvo stanje je centralizacija interneta i dominacija velikih kompanija poput Facebook, Google i Amazon. Većina online aktivnosti danas se odvija na nekoliko velikih platformi.
Razvoj algoritama dodatno komplikuje situaciju, jer oni određuju šta korisnici vide, često favorizujući senzacionalan sadržaj koji izaziva emocije, ali nije nužno tačan. Veštačka inteligencija dodatno menja način komunikacije. Sve češće komuniciramo sa chatbotovima i automatizovanim sistemima, što otvara pitanje budućnosti ljudskih odnosa. Ipak, ova teorija ima i kritičare. Mnogi smatraju da su botovi samo alat i da i dalje postoji veliki broj autentičnog sadržaja koji stvaraju ljudi.
Meta je želela da preplavi Facebook i Instagram botovima
Situaciju dodatno komplikuje potez kompanije Meta, koja je planirala da uvede hiljade AI profila na Facebook i Instagram kako bi „oživela“ platforme. Nakon negativne reakcije korisnika, kompanija je obećala da će ograničiti njihov uticaj.
Naime, Meta je, suočena sa negativnim utiscima o trenutnom stanju interneta, nedavno najavila da će se hiljade „AI ljudi“ pojaviti na platformama Facebook i Instagram kako bi „aktivirali“ korisnike. Ideja je bila da, ako pravi ljudi više ne žele da komuniciraju jer su napustili platforme, oni koji su ostali mogu makar da budu „zabavljeni“ sadržajem koji generišu algoritmi.
Štaviše, mnogi takvi nalozi su već napravljeni, a Meta na njima verovatno radi već najmanje godinu dana. To znači da je Facebook zapravo „oživljavan“ lažnim profilima koje je kreirala sama kompanija, kako bi popunila praznine nastale odlaskom korisnika. Ti profili generišu sadržaj uz pomoć veštačke inteligencije, na koji zatim odgovaraju drugi AI sistemi – praktično botovi koji međusobno komuniciraju, zasnovani na velikim jezičkim modelima.
U korist Mete može se reći da je kompanija donekle „povukla ručnu“. Barem zvanično, jer nakon ove najave korisnici su burno reagovali i jasno poručili da je takav potez besmislen. Kao odgovor na kritike, Meta je obećala da će ograničiti domet tih AI naloga i ukloniti ih iz rezultata pretrage.
Ovaj poslednji potez je prilično lukav – s jedne strane otežava pronalaženje takvih profila, ali s druge strane može poslužiti i kao način za proveru autentičnosti naloga. Ako neki profil deluje sumnjivo i ponaša se kao bot, moguće ga je potražiti putem pretrage – ukoliko se ne pojavljuje u rezultatima, postoji velika šansa da je u pitanju upravo bot.
Na kraju ostaje pitanje – šta čeka internet u budućnosti? Bez obzira na to da li je teorija mrtvog interneta tačna, jasno je da se suočavamo sa izazovima u vezi sa autentičnošću, poverenjem i kontrolom sadržaja. Pronalaženje balansa između tehnologije i ljudskog prisustva biće ključno za budućnost interneta.