Naučnici sve češće upozoravaju da visok krvni pritisak nije samo posledica loše ishrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugeriše da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom delu mozga. Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu nerava smeštenom u moždanom stablu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, varenja i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tokom smejanja, vežbanja ili kašljanja, podstičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvuke.
Anđela SkorobaćNovinarstvom se bavim od 2024. godine, uporedo sa poslom student sam Fakulteta političkih nauka, smer novinarstvo i komunikologija. Ljubav prema novinarstvu sam razvila još u osnovnoj školi, i još tada znala sam da će ovo biti moj poziv. Prethodno sam radila na rubrici sveta, kao i na informativnoj rubrici, posebno interesovanje imam za geopolitičke teme i svet poznatih, kojima posvećujem pažnju i u slobodno vreme.
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.
Možda vam PRITISAK raste zbog ovog problema: Nisu u pitanju stres i ishrana, novo istraživanje šokiralo
Naučnici sve češće upozoravaju da visok krvni pritisak nije samo posledica loše ishrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugeriše da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom delu mozga. Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu nerava smeštenom u moždanom stablu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, varenja i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tokom smejanja, vežbanja ili kašljanja, podstičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvuke.
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.