Možda vam PRITISAK raste zbog ovog problema: Nisu u pitanju stres i ishrana, novo istraživanje šokiralo
- Novo istraživanje identifikovalo je deo mozga koji može doprineti povišenom krvnom pritisku
- Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji, povezanoj sa automatskim funkcijama tela
Naučnici sve češće upozoravaju da visok krvni pritisak nije samo posledica loše ishrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugeriše da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom delu mozga. Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu nerava smeštenom u moždanom stablu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, varenja i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tokom smejanja, vežbanja ili kašljanja, podstičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvuke.
Međutim, istraživači sa Univerziteta u Aucklandu na Novom Zelandu otkrili su da aktivacija ove regije može podstaći i nerve koji uzrokuju sužavanje krvnih sudova – što dovodi do povišenog krvnog pritiska i potencijalno hroničnog stanja poznatog kao hipertenzija. U laboratorijskim uslovima naučnici su na pacovima aktivirali i inhibirali nerve u lateralnoj parafacijalnoj regiji, prateći promene krvnog pritiska. Rezultati su bili jasni: krvni pritisak je rastao kada je regija bila aktivna, a padao kada je bila inhibirana.
Dr Julian Paton, fiziolog sa Univerziteta u Aucklandu i vođa istraživanja, istakao je: “Otkrili smo novu regiju mozga koja može izazvati visok krvni pritisak. Drugim rečima – mozak je barem delimično kriv za hipertenziju. Kada smo deaktivirali ovu regiju, krvni pritisak se vratio na normalne vrednosti”.
Iako je studija sprovedena na životinjama, istraživači sada traže načine kako potvrditi ove nalaze i kod ljudi. Još nije poznato koliki bi udeo slučajeva hipertenzije mogao biti povezan upravo sa ovim mehanizmom. Do sada su glavni uzroci visokog krvnog pritiska povezivani sa načinom života – ishranom bogatom soli, stresom, gojaznošću i konzumacijom alkohola. No sve više istraživanja upućuje na to da mozak ima znatno veću ulogu nego što se ranije mislilo.
Mozak neprestano šalje signale telu kako bi regulisao otkucaje srca i širinu krvnih sudova, a time i krvni pritisak. U ovom istraživanju naučnici su pratili i aktivnost rostralne ventrolateralne medule, dela moždanog stabla zaduženog za regulaciju pritiska, i otkrili da pobuđivanje lateralne parafacijalne regije aktivira simpatički nervni sistem – isti onaj koji stoji iza reakcije “bori se ili beži”. Kada su nervi inhibirani, aktivni izdasi su prestali, krvni sudovi su se opustili, a krvni pritisak se normalizovao, bez negativnog uticaja na disanje.
(Večernji list)
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.