Najveći rizik povezan je sa gubitkom samopouzdanja i teškoćama u suočavanju sa problemima.
Istraživanje ukazuje na važnost usredsređivanja na konkretne simptome u proceni mentalnog zdravlja.
Šta tačno uzrokuje demenciju još nije jasno, ali su naučnici identifikovali niz faktora rizika, uključujući genetiku, faktore okoline, određene izbore načina života i specifična zdravstvena stanja, a jedno takvo stanje je depresija, posebno tokom srednjih godina.
Nova studija, koja je 15. decembra 2025. godine objavljena u časopisu The Lancet Psychiatry Trusted Source, identifikovala je šest specifičnih depresivnih simptoma koji, kada se dožive u srednjim godinama, mogu biti pokretači povećanog rizika od demencije kasnije u životu, izdvajaju se gubitak samopouzdanja i nemogućnost suočavanja sa problemima.
6 simptoma depresije povezanih sa većim rizikom od demencije
Za ovu studiju, istraživači su analizirali medicinske podatke više od 5.800 učesnika srednjih godina, sa prosekom od 55 iz studije Vajthol II, koja je započeta 1985. godine.
Svi učesnici studije imali su depresivne simptome procenjene od 1997. do 1999. godine, a zatim je njihovo zdravlje praćeno 25 godina.
Na kraju studije, naučnici su otkrili da su učesnici koji su imali pet ili više simptoma depresije u srednjim godinama imali 27 odsto veći rizik od razvoja demencije.
Međutim, istraživači su otkrili da je većina tog povećanog rizika bila uzrokovana sa šest specifičnih simptoma depresije:
- teškoće sa koncentracijom
- gubitak samopouzdanja
- osećaj nervoze i stalne napetosti
- nemogućnost suočavanja sa problemima
- nedostatak topline i naklonosti prema drugima
- nezadovoljstvo načinom na koji se zadaci obavljaju.
- Rizik od 27 odsto potvrđuje da je depresija u srednjim godinama povezana sa demencijom mnogo godina kasnije, ali sam po sebi ne govori celu priču. Važno je da ovo ukupno povećanje nije bilo ravnomerno raspoređeno po svim depresivnim simptomima. Kada smo pažljivije pogledali, otkrili smo da je povećani rizik bio uzrokovan malim podskupom simptoma, a ne depresijom kao jednom dijagnozom - kaže za Medical News Today dr Filip Frank, viši naučni saradnik na Odeljenju za psihijatriju na Univerzitetskom koledžu u Londonu i glavni autor ove studije.
Značajan uticaj gubitka samopouzdanja i nemogućnost suočavanja sa problemima
Daljom analizom, istraživači su otkrili da su dva od šest simptoma depresije - gubitak samopouzdanja i teškoće u suočavanju sa problemima, povezana sa skoro 50 odsto povećanim rizikom od demencije.
- Ovaj nalaz je zapanjujući jer pokazuje da neki simptomi nose mnogo više informacija o riziku od demencije nego drugi. Ovi simptomi izgledaju kao posebno važni rani markeri dugoročnog rizika od demencije, mnogo pre nego što se postavi dijagnoza demencije. Ovo takođe može pomoći u objašnjenju zašto su prethodne studije o depresiji i demenciji dale pomešane rezultate, jer su mnoge tretirale depresiju kao jednostavnu dijagnozu - da ili ne. Naša studija ističe vrednost gledanja dalje od dijagnoze na specifične obrasce simptoma - objašnjava dr Filip Fran.
Prema njegovim rečima, ovi nalazi istraživanja mogu da omoguće kliničarima da se udalje od opštih etiketa i ka smislenijim razgovorima o specifičnim simptomima.
- Naša studija pokazuje da nemaju svi sa depresijom u srednjim godinama veći rizik od razvoja demencije kasnije u životu. Umesto toga, povećani rizik izgleda da je vođen malim brojem specifičnih simptoma.
- Važno je napomenuti da neki od najčešće viđenih simptoma, kako u našoj studiji, tako i u rutinskoj kliničkoj praksi, poput lošeg raspoloženja ili poremećaja spavanja, nisu bili povezani sa povećanim rizikom od demencije. Umesto toga, simptomi povezani sa rizikom od demencije uključivali su gubitak samopouzdanja, smanjenu sposobnost suočavanja sa problemima, oštećene društvene veze i stalnu nervozu - primetio je Frenk.
Dodaje da fokusiranje na pitanja poput samopouzdanja, suočavanja i društvenog angažovanja otvara vrata praktičnim, podržavajućim savetima o mentalnom i zdravlju mozga, dok istovremeno uverava pacijente da nisu svi sa depresijom izloženi većem riziku od demencije.
Posmatranje depresije kroz prizmu zdravlja mozga
Psihijatar Ričard A. Bermudes, koji nije bio uključen u studiju, prokomentarisao je da njeni nalazi zaista ističu koliko su mentalno zdravlje i zdravlje mozga povezani.
- Kada pacijenti govore o stvarima poput gubitka samopouzdanja ili problema sa koncentracijom - dva specifična simptoma koje je ova studija identifikovala, ne mislim na to samo kao na emocionalne simptome. Mislim na njih kao na signale da sam mozak možda ne funkcioniše najbolje.
- Ova studija pojačava tu ideju i podseća nas da ono što se dešava u mozgu u srednjim godinama može biti važno mnogo godina kasnije. Činjenica da su istraživači pratili učesnike više od 2 decenije čini ove nalaze posebno ubedljivim - rekao je Bermudes.
Kako kaže, ova studija daje težini ideji da simptomi depresije mogu odražavati promene u moždanim krugovima, ne samo raspoloženje.
- Neki od simptoma koje su identifikovali, poput teškoća u koncentraciji ili nedostatka osećaja topline i naklonosti prema drugima, poklapaju se sa onim što znamo o tome kako funkcionišu određene moždane mreže. To jača slučaj za razmišljanje o depresiji kroz prizmu zdravlja mozga i za proaktivniji pristup podržavanju funkcije mozga ranije u životu - dodao je Bermudes.