Ljudi iz kome mogu da se probude, ali iz moždane smrti ne
Nakon kliničke smrti moguće je ponovo uspostaviti vitalne funkcije
Ne postoji oporavak nakon moždane smrti, to je definitivna smrt i utvrđuje se jasnim medicinskim protokolima. U okviru tih protokola isključuju se druga stanja koja mogu da dovedu do privremenog gubitka funkcije mozga.
U opštoj javnosti najčešća dilema na ovu temu je - koja je razlika između moždane smrti, kome i kliničke smrti, a na to pitanje za "Blic zdravlje" odgovara doktor Nikola Gogić, specijalista anestezije intenzivne nege i terapije bola, šef intenzivne nege i koordinator za transplantaciju organa Zdravstvenog centra u Surdulici.
- Ljudi iz kome mogu da se probude, ali iz moždane smrti ne. Moždana smrt je kraj života. U našoj zemlji je zakonom ovo stanje definisano pravilnikom o utvrđivanju moždane smrti - objašnjava dr Gogić.
Kako kaže, stanje moždane smrti utvrđuje se na osnovu devet harvardskih kriterijuma, kao i na osnovu tri kriterijuma za potvrđivanje smrti i to su:
- EEG
- Dopler sonografije krvnih sudova mozga
- Registracija evociranih potencijala moždanog stabla.
- Kad su ispunjeni svi ovi kriterijumi, to označava kraj ljudskog života - ukazuje dr Gogić.
Koma i klinička smrt ne znače i kraj života
Kako objašnjava sagovornik "Blic zdravlja", koma je sasvim različito stanje iz kojeg je moguć povratak u stanje u kojem mozak nije izgubio sve funkcije.
- Pojedinim pacijentima u komi neophodni su aparati za veštačko disanje, ali oni imaju određen nivo moždane aktivnosti koja se može izmeriti - objašnjava dr Gogić.
Prema njegovim rečima, klinička smrt (engl. near-death experience ili skraćeno NDE) predstavlja reverzibilni prestanak respiracije, cirkulacije i moždane aktivnosti.
- Brzom lekarskom intervencijom – odgovarajućom kardiopulmonalnom reanimacijom moguće je ponovo uspostaviti vitalne funkcije i omogućiti normalan nastavak života. To stanje ne predstavlja kortikalnu smrt, jer je moguće preživljavanje, i može trajati dugi niz godina, te se u zakonskom smislu i ne smatra moždanom smrću - naglašava dr Gogić i dodaje:
- Period trajanja ovog stanja do terminalne smrti, sa izuzetkom retkih slučajeva, u proseku traje ne više od 3-4 minuta, maksimalno 5-6 minuta (sa početnom niskom ili normalnom telesnom temperaturom) i nesigurnim znacima smrti.
Stanja koja mogu da maskiraju pravu kliničku sliku pacijenta
Dakle, kada nastupi moždana smrt, nema nade za vraćanje u život. Ipak, u javnosti se često postavljaju pitanja, poput: u kojoj meri su moguće greške u konačnoj dijagnozi, kako se isključuju druga stanja koja mogu da dovedu do privremenog gubitka funkcije mozga...
- Savremena medicina ne dozvoljava bilo kakve greške u utvrđivanju moždane smrti. Protokoli su jasni i moraju da se poštuju, isključuju se sva stanja koja mogu maskirati pravu kliničku sliku pacijenta. Moždana smrt se nikada ne dokazuje u:
- komi nepoznatog porekla
- komi metaboličkog porekla
- intoksikaciji
- hipotermiji (hipotermija može da snizi temperaturu tela i na 27 stepeni)
- To stanja koja mogu dovesti mozak u stanje privremenog gubitka funkcija. Moždana smrt se dokazuje samo onda kada je jasno i sa sigurnošću vidljivo oštećenje mozga koje se lako i jasno može dokumentovati, tako da i laiku bude jasno o čemu se radi. Druga stanja koja mogu da dovedu do privremenog gubitka funkcije mozga isključujemo gore navedenim instrumentalnim testovima i kliničkim pokazateljima - zaključuje za "Blic zdravlje" dr Nikola Gogić.
Razumevanje pojma moždane smrti u široj javnosti je od izuzetnog značaja, jer je moždana smrt preduslov za doniranje organa. Naime, organi moždano mrtvih osoba, uz podršku aparata, mogu kratko vreme ostati u funkciji. Oni tada mogu biti presađeni drugom pacijentu i time mu direktno spasiti ili produžiti život.
Detaljnije o tome šta je moždana smrt i kako se utvrđuje, čitajte u odvojenom tekstu "Blic zdravlja".