Većina slučajeva raka jajnika u Srbiji se dijagnostikuje kasno, često u trećem ili četvrtom stadijumu, zbog nedostatka skrininga i nespecifičnih simptoma bolesti
Genetsko testiranje, uključujući procenu BRCA mutacija i HRD statusa, postalo je standard u savremenom pristupu lečenju karcinoma jajnika jer omogućava personalizovanu terapiju
Pacijentkinje sa karcinomom jajnika u Srbiji koje su HRD pozitivne, iako znaju svoj status, i dalje nemaju pristup terapiji koja im može produžiti život.
Savremena onkologija omogućava izbor lečenja na osnovu molekularnih karakteristika tumora, ali ove mogućnosti nisu dostupne svima. U našoj zemlji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi bitku s ovom opakom bolešću. Praktično, svakog dana tri žene dobiju dijagnozu, a jedna od njih, nažalost, premine.
Rak jajnika zauzima neslavno osmo mesto među malignitetima, a prema najnovijim podacima, jedna od 78 žena suočava se sa ovom bolešću.
Stopa preživljanja od raka jajnika
Petogodišnja stopa preživljavanja u ranoj fazi premašuje 90 odsto, dok u uznapredovalom stadijumu ne prelazi 30 odsto.
Zbog izostanka skrining programa, neredovnih odlaska na ginekološke preglede, rak jajnika se u oko 70 odsto slučajeva otkriva kasno, kada je veća verovatnoća povratka bolesti. Zato nijedna mogućnost za pravovremeno i optimalno lečenje ne sme biti propuštena.
- Genetsko testiranje danas je ključni deo savremenog pristupa lečenju karcinoma jajnika, jer lekarima pomaže da bolje razumeju biološke karakteristike tumora i odaberu najefikasniju terapiju. Kod naših pacijentkinja standard je procena BRCA mutacija i HRD statusa, što omogućava personalizovan tretman i preciznu selekciju onih koje će imati najveću korist od ciljane terapije.
- Dok BRCA testiranje traži samo mutacije u BRCA genima, HRD analiza gleda širu genetsku sliku tumora i omogućava da dvostruko veći broj pacijentkinja ima korist od PARP inhibitora. Nadamo se da ćemo u partnerstvu sa zdravstvenim vlastima obezbediti ovu terapiju i za HRD pozitivne pacijentkinje, kako bi i one imale jednaku šansu za lečenje kao pacijentkinje sa BRCA mutacijama – istakla je Gorica Đokić, ispred Udruženja pacijentkinja obolelih od raka jajnika i materice “Progovori” na današnjoj edukativnoj radionici o raku jajnika “Lek za duži vek".
Simptomi raka jajnika
Rak jajnika u početnim stadijumima ne izaziva tegobe i zbog toga se retko otkriva u ovoj fazi.
Kada se pojave, simptomi karcinoma jajnika ni tada nisu specifični i lako se mogu pripisati i nekom drugom, manje ozbiljnom stanju.
Najčešći simptomi raka jajnika:
- oticanje stomaka,
- neredovna stolica,
- nadimanje,
- povraćanje,
- bol u predelu karlice,
- osećaj pritiska u stomaku.
Pošto ovi simptomi nisu dramatični, obično je potrebno dosta vremena da bi se žena zbog njih obratila lekaru, a bolest u međuvremenu napreduje.
Većina žena dijagnozu dobije u trećem ili četvrtom stadijumu
Profesor doktor Aleksandar Stefanović, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Srbije navodi da više od 70 odsto bolesnica u trenutku postavljanja dijagnoze ima bolest u trećem ili četvrtom stadijumu.
- Pravi uzrok nastanka raka jajnika je nauci još uvek nepoznat, što značajno ograničava mogućnosti prevencije. Zato kao jedini način da se bolest otkrije u ranijoj fazi ostaje podizanje svesti žena da redovno idu na ginekološke preglede. Klinika za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije, kao referentni centar za hirurško lečenje raka jajnika, koji se već više od jednog veka bavi lečenjem ove bolesti, poseduje iskusne i uigrane timove za radikalne i multidisciplinarne operacije kakve su u većini slučajeva neophodne - kaže profesor Stefanović.
On napominje da s obzirom na to da se u odmaklim stadijumima bolest širi i na druge ginekološke i stomačne organe, važno je da se ovakve operacije sprovode u velikim, specijalizovanim centrima, uz multidisciplinarni pristup i saradnju lekara različitih specijalnosti.
- Nakon postavljanja dijagnoze, ključno je doneti odluku o modalitetu lečenja. Hirurgija predstavlja osnovu terapije, ali zbog proširenosti bolesti ili drugih zdravstvenih faktora, pojedine pacijentkinje ne mogu da podnesu radikalne operacije. Ipak, zahvaljujući razvoju medicine i napretku u istraživanjima, danas raspolažemo sa znatno više znanja o karcinomu jajnika nego ranije. Petogodišnje preživljavanje, koje je nekada bilo ispod 30 odsto, sada je značajno poboljšano zahvaljujući personalizovanoj medicini i boljem razumevanju genetskih biomarkera – objašnjava prof. dr Aleksandar Stefanović.
Neizostavna uloga genetskog testiranja
Genetsko testiranje danas ima neizostavnu ulogu u donošenju terapijskih odluka kod pacijentkinja sa karcinomom jajnika.
Savremene smernice (ESMO, NCCN, ASCO) jasno preporučuju da se sve pacijentkinje testiraju već u momentu postavljanja dijagnoze, i to kroz kombinaciju germinativnog i somatskog testiranja, sa posebnim fokusom na BRCA 1 i 2 mutacije i HRD status.
Doktorka Marijana Milović Kovačević, rukovodilac Klinike za internističku onkologiju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije objašnjava da genetski nalazi imaju direktan uticaj na izbor terapije kod pacijentkinja sa karcinomom jajnika.
- Prisustvo BRCA mutacije ili HRD pozitivnog statusa snažan je prediktivni biomarker za dobar odgovor na PARP inhibitore, što utiče na odluku o održavajućoj terapiji u prvoj liniji, ali i na terapijski pristup u relapsu. U Srbiji je bevacizumab najšire dostupan i koristi se u prvoj liniji, u kombinaciji sa hemioterapijom, kao i za terapiju održavanja, dok PARP inhibitori poput olapariba trenutno mogu da primenjuju samo pacijentkinje sa BRCA mutacijom. Najveći napredak u lečenju karcinoma jajnika predstavlja upravo uvođenje PARP inhibitora i koncept molekularno vođene terapije - kaže doktorka Marijana Milović Kovačević.
Ona dodaje da, nažalost, pacijentkinjama koje su HRD pozitivne, a nemaju BRCA mutacije, još uvek nije dostupna kombinacija olapariba i bevacizumaba, iako bi im značajno produžila vreme do relapsa i ukupno preživljavanje.
- Obezbeđivanje ove terapije ovoj grupi pacijentkinja ključan je korak ka ravnopravnom pristupu i boljem ishodu lečenja – ističe dr Marijana Milović Kovačević.