Kraste često svrbe tokom zarastanja, ali ih ne treba češati da ne bi došlo do oštećenja kože i produženja procesa zarastanja
Ukoliko krasta ne zaraste za 4-8 nedelja ili se pojave znaci infekcije, treba se obratiti lekaru zbog moguće hronične ili upaljene rane
Krasta je suva, hrapava zaštitna kora koja se formira preko posekotine ili rane tokom zarastanja. Počinje da se stvara čim se koža povredi, kada se krvna zrnca - trombociti grupišu, formirajući labav ugrušak kako bi se zaustavilo krvarenje. Kada se ugrušak osuši, on se pretvara u krastu.
Kako kraste zarastaju, često počinju da svrbe. Češanje krasta obavezno treba da se izbegava, jer to može da izazove dalje oštećenje kože, zbog čega proces zarastanja počinje iznova.
U ublažavanju svraba može da pomogne korišćenje hidratantnih krema ili rashladnih masti. Zaštita krasta je neophodna kako bi se sprečila infekcija i minimizirali ožiljci.
Zašto se kraste formiraju
Nakon povrede kože, formiranje krasti podržava zarastanje. Suvi krvni ugrušci prekrivaju povredu i mogu da pomognu u sprečavanju infekcije.
Neposredno nakon povrede, dolazi do hemostaze - prestanak protoka krvi, kako bi se sprečilo prekomerno krvarenje. Crvena i bela krvna zrnca, zajedno sa proteinom fibrinom, stvaraju mrežu koja formira rani stadijum kraste.
Trombociti se skupljaju kako bi formirali labav ugrušak. Kako se on suši i stvrdnjava, postaje krasta.
Uzroci stvaranja krasti
Kraste mogu da se formiraju i iz drugih razloga osim povreda kože, uključujući:
- Ekcem - ovo uobičajeno stanje uzrokuje crvene i suve osipe koji svrbe. Zahvaćena koža može da ispuca, što dovodi do krasta. Ako se primete meke kraste koje cure, treba se obratiti lekaru, jer to može da signalizira infekciju.
- Akne - kopanje ili ceđenje bubuljica može da dovede do krasta. zato ih ne treba dirati, jer mogu da izazovu ožiljke.
- Alergijski kontaktni dermatitis - crvenilo, peckanje, osip ili svrab nakon kontakta sa novim supstancama mogu da izazovu alergijsku reakciju. Teški slučajevi mogu da izazovu plikove koji pucaju i formiraju kraste.
- Impetigo - ova bakterijska infekcija počinje crvenim ranicama koje svrbe i pucaju, formirajući krastave žuto-smeđe kraste koje mogu da luče gnoj. Obično je blaga i česta kod dece uzrasta od 2 do 5 godina.
- Rak kože - tipovi poput bazocelularnog karcinoma mogu da izazovu male rane koje krvare i stvaraju kraste. One možda neće da pokazivati rast mesecima ili čak godinama i izgledaju kao nekancerogene rane. Ako postoje uporne li rane koje ne zarastaju, savetuje se odlazak kod lekara.
Zašto kraste svrbe
Postoji nekoliko razloga zašto kraste svrbe:
- Mnoge ćelije uključene u faze zarastanja rana oslobađaju citokine - inflamatorne proteine koji mogu da povećaju upalni odgovor i da izazovu svrab.
- Kako otvorena rana počinje da se zatvara i zarasta, promene u nivou pH vrednosti i nervni signali stimulisani napetošću tkiva mogu da dovedu do svraba.
- Suvoća rane koja se razvija kako se krasta formira i stvrdnjava takođe može da izazove svrab blokiranjem znojnih kanala i aktiviranjem enzima koji pojačavaju svrab.
- Kako rana zarasta, osećaj svraba se smanjuje jer se stimulacija nerava i protok krvi u tom području usporavaju.
Koliko dugo krastama treba da zarastu
Krasta obično zaraste za oko nedelju dana, ali vreme može da varira u zavisnosti od veličine i dubine rane. Manje kraste mogu da zarastu za nekoliko dana, dok većim može da bude potrebno nekoliko nedelja ili čak meseci. Ispod kraste se formiraju nove ćelije, obnavljajući kožu i krvne sudove. Na kraju, krasta otpada, otkrivajući novu kožu.
Kako pomoći krastama da zarastu
Da bi se pomoglo krastama da zarastu i da bi se izbegle komplikacije savetuje se:
- Izbegavanje češanja krasti kako bi se sprečilo dalje oštećenje kože, što može da poremeti zarastanje i poveća rizik od infekcije i ožiljaka.
- Ne diranje krasti, jer to može da dovede do ponovnog otvaranja područja i potencijalno do ožiljaka. Krasta treba da se ostavi na miru da sama otpadne.
- Nežno čišćenje rane kako bi se uklonile nečistoće i klice, što pomaže zarastanju kraste.
Da bi se ublažio svrab oko kraste, može da se koristi:
- Hidratantna krema koja pomaže u sprečavanju gubitka vode iz kože i smanjuje suvoću koja može da izazove svrab.
- Rashladna mast koja sadrže mentol kako bi se smanjila stimulacija senzornih nerava na koži i ublažio svrab.
- Vazelin kako bi se sprečilo isušivanje kraste.
Da bi se sprečila infekcija u ranama dok zarastaju, treba:
- Održavati ranu čistom i vlažnom - ranama je potrebna vlaga da bi se podstakla migracija novih ćelija kože preko ležišta rane, tako da rana treba da bude vlažna, ali ne previše.
- Nanošenje antibiotske masti za kožu lokalno na otvorenu ranu.
- Pokrivanje rane sterilnim zavojem kako bi se smanjio rizik od infekcije stvaranjem barijere između kože i spoljašnje sredine.
Način na koji se tretiraju kraste takođe zavisi od toga gde se nalaze:
- Na licu - ako postoje kraste na licu od akni ili drugog stanja, lice se pere nežnim sredstvom za čišćenje kako se ne bi narušila krasta. Savetuje se upotreba hidratantne kreme za lice kako bi se sprečilo isušivanje kraste. Ako je krasta od akni, samo treba da se nastavi sa upotrebom leka za akne kako bi joj se pomoglo da zaraste.
- Unutar nosa - krasta unutar nosa može da bude bolna i može da se inficira. Da bi se zaštitila rana i podstaklo zarastanje, koristi se fiziološki rastvor u spreju kako bi se sprečilo isušivanje nosnih kanala. Predlaže se poseta lekaru ako krasta u nosu ne prestaje da boli i da se ne popravlja nakon nedelju dana.
- Na skalpu (koži glave) - kraste na skalpu mogu da budu uzrokovane različitim stanjima, uključujući kontaktni dermatitis, psorijazu, ekcem i perut. Neke mogu da se očiste same, dok druge mogu da zahtevaju lečenje. Poseban oprez se savetuje prilikom oblikovanja kose kada postoji krasta na skalpu. Četkanje ili češljanje kose blizu kraste na skalpu može da je otkine i poremeti zarastanje.
Šta ako kraste ne zarastaju
Ukoliko se ne primete značajna poboljšanja na rani nakon četiri nedelje, ili ako ona potpuno ne zaraste za osam nedelja, rana može da se smatra hroničnom (dugotrajnom).
Znakovi poremećenog zarastanja:
- Nema vidljivih krasta, niti novog tkiva nakon 30 dana
- Utrnulost
- Promena boje
- Loš miris
- Iscedak
- Oticanje
Jedan od razloga zašto rana zarasta sporo ili uopšte ne zarasta je infekcija. Obavezno treba da se kontaktira lekar ako se osete znakovi kao što su:
- Crvenilo
- Oticanje
- Toplota
- Bol ili osetljivost
- Curenje gnoja ili tečnosti.
Ostali uzroci hroničnih rana su:
- Loša ishrana ili dehidratacija: Izgradnja novog tkiva zahteva hranljive materije kao što su vitamin C, cink i proteini, tako da loša ishrana može da odloži zarastanje rana. Održavanje hidratacije je, takođe, neophodno.
- Teška oštećenja: Ako je povreda teška, kao što je duboka opekotina, može da bude potrebno više vremena za zarastanje.
- Određeni lekovi: Preporučuje se konsultacija sa lekarom kako bi se utvrdilo da li prepisani lekovi mogu ometati proces zarastanja rana.
- Pušenje: Cigarete mogu da utiču na brzinu zarastanja i da povećaju rizik od infekcija.
- Loše snabdevanje krvlju i nedostatak kiseonika: Ćelije uključene u zarastanje rana imaju visoke potrebe za kiseonikom, tako da produženi nedostatak kiseonika može značajno da odloži zarastanje. Faktori kao što su starija životna dob ili arterijske bolesti mogu da doprinesu lošoj cirkulaciji i smanjenom protoku krvi i snabdevanju kiseonikom.
- Dijabetes: Visok šećer u krvi može da doprinese lošoj cirkulaciji, što dovodi do sporijeg zarastanja rana. Takođe može da utiče na imuni sistem, povećavajući rizik od infekcije.
- Prekomerna proteolitička aktivnost: Proteaze, koje se nalaze u tečnosti koja curi iz rana, neophodne su za zarastanje, ali mogu da postanu štetne kada postoji višak aktivnosti usled hronične upale. Klasa lekova - inhibitori proteaze može da pomogne u podsticanju zarastanja hroničnih rana smanjenjem aktivnosti ovih destruktivnih enzima.
- Nedostatak kretanja: Cirkulacija može da bude pogođena ako se dugo ostaje u istom položaju. Kretanje ili česta promena položaja mogu da pomognu.
- Rak kože: Kancerogene rane su specifične jer mogu da zarastaju sporo ili uopšte da ne zarastaju. Predlaže se razgovor sa lekarom ako rana ne zarasta ili ako se rane stalno pojavljuju na istom mestu.