Precizna dijagnoza omogućava pravovremenu terapiju i izbegavanje nepotrebne upotrebe antibiotika, posebno u sezoni gripa i COVID-19
Najčešći bakterijski uzročnik je Streptococcus pyogenes, koji zahteva pravovremenu dijagnostiku i lečenje radi sprečavanja komplikacija
Gušobolja, odnosno bol u grlu, jedan je od najčešćih simptoma infekcija gornjih disajnih puteva.
Uzrok bola u grlu može da bude bakterijski, virusni, a ređe i parazitarni, a pravovremena i tačna dijagnostika omogućava adekvatno lečenje i sprečava nepotrebnu upotrebu antibiotika, objašnjavaju u Zavodu za javno zdravlje Beograd, u kojem su dostupne savremene mikrobiološke analize za otkrivanje najčešćih uzročnika gušobolje.
Najčešći uzročnici gušobolje
Streptokok (Streptococcus pyogenes – beta-hemolitički streptokok grupe A)
Streptokok je najznačajniji bakterijski uzročnik bola u grlu. Infekcija se obično javlja naglo, uz visoku temperaturu, bol pri gutanju i naslage na krajnicima.
Dijagnostika za streptokok:
- Bris grla sa antibiogramom
- Brzi test na streptokok, manje je pouzdan ali zbog brzine popularan.
U Zavodu objašnjavaju da je važno da se otkrije streptokok jer pravovremeno lečenje sprečava komplikacije poput reumatske groznice.
Epstein–Barr virus (EBV)
Ovaj virus je uzročnik infektivne mononukleoze, čestog uzroka produžene gušobolje, praćene uvećanim limfnim čvorovima i izraženim umorom.
Dijagnostika za Epstein-Barr virus:
- Serološke analize (EBV IgM i IgG antitela)
- Krvna slika - atipični limfociti.
Adenovirus
Adenovirus je čest uzrok virusne gušobolje, posebno kod dece. Česti simptomi su i crvenilo očiju i povišenu temperaturu.
Dijagnostika za adenovirus:
Serološka analiza (IgM I IgG antitela u serumu), ređe PCR metodom.
Citomegalovirus (CMV)
Citomegalovirus može da izazove simptome slične mononukleozi, uključujući bol u grlu i opštu slabost.
Dijagnostika za citomegalovirus:
Serologija (IgM i IgG antitela, aviditet po potrebi), ređe PCR metodom.
Toxoplasma gondii
Toxoplasma gondii je ređi uzrok gušobolje, ali može dati sličnu kliničku sliku kao virusne infekcije.
Dijagnostika:
Serološki testovi (IgM, IgG, aviditet IgG)
Kada uraditi analize za gušobolju
U Zavodu da javno zdravlje Beograd objašnjavaju da se mikrobiološka dijagnostika preporučuje kada su prisutni:
- jaka gušobolja i otežano gutanje
- visoka temperatura
- bele naslage na krajnicima
- uvećani limfni čvorovi
- simptomi koji traju duže od nekoliko dana
- slab odgovor na terapiju.
Zašto je važno testiranje
- zbog razlikovanja bakterijske od virusne infekcije
- sprečava nepotrebnu primenu antibiotika
- omogućava ciljanu terapiju
- smanjuje rizik od komplikacija.
U Zavodu se koristi kombinacija različitih testova, klasičnih mikrobioloških metoda i savremenih molekularnih analiza (PCR), kako bi se obezbedila tačna dijagnoza uzročnika gušobolje i pravovremeno usmerili terapiju.
U sezoni gripa mogu biti od interesa i analize na Influenca virus kao i Covid-19 virus koji se uglavnom rade PCR metodom.
Bris grla kako se radi: koliko ne sme da se jede pre uzimanja uzorka