Kidanje zanoktica, ljuštenje kraste i bušenje plika povećavaju rizik od bakterijskih infekcija i produžavaju vreme zarastanja
Ljuštenje laka za nokte oštećuje nokte, dok prljave ruke dodatno povećavaju rizik od infekcije
Prsti su čovekov najkorisniji alat, ali u nezi tela često postaju oružje za samouništenje. Svako nesvesno čačkanje, kidanje ili stiskanje nesavršenosti, predstavlja direktan napad na imuni sistem. Samokontrola u tim trenucima nije samo pitanje estetike, već ključna odbrana od infekcija i trajnih oštećenja kože.
Instinkt da se popravi ono što se smatra nepravilnim često rezultira ožiljcima, infekcijama i upalama koje se leče nedeljama.
Osam zona koje su strogo zabranjene za samostalne "hirurške zahvate" pred ogledalom:
Ne čupati sede dlake
Čupanje sede dlake ne dovodi do toga da dve ili deset novih izrastu na tom mestu, to je potpuni mit o kosi. Kada pramen osedi, to znači da taj specifični folikul dlake proizvodi manje melanina, pigmenta koji kosi daje boju.
Čupanje dlake neće magično prizvati okolne pramenove na osvetu, ali može da izazove određenu traumu folikula.
A kada ponovo izraste seda, jer uvek hoće, novo čupanje može da dovede do infekcije ili ožiljaka na tom folikulu dlake. Farbanje ili skraćivanje makazama su prihvatljive opcije ukoliko je estetska korekcija neophodna, ali čupanje mora u potpunosti da se izbegava.
Ne kidati zanoktice
Zankotica je koža pored nokta, a ne sam nokat i prosto je neverovatno kako tako mali komadić pocepane kože može toliko da boli. Ipak, griženje, žvakanje ili nasilno otkidanje kože predstavlja najgoru opciju koja može da se primeni.
Bakterije tada mogu da zaraze otvorenu ranu, čineći je crvenom, otečenom i pulsirajućom. Umesto toga, višak kože treba pažljivo da se odstrani čistom grickalicom ili manjim makazama za nokte.
Ukoliko se pojave crvenilo i bol, preporučuje se nanošenje antibiotske masti i zaštita problematičnog mesta flasterom nekoliko dana, sve dok proces zaceljenja ne bude završen.
Ne češati ujed komarca koji svrbi
Komarac pri ujedu ubrizgava pljuvačku u kožu, a proteini u njoj su ono što pokreće blagu imunološku reakciju, ostavljajući za sobom tvrdu kvržicu i uporan svrab koji svrbi i izaziva potrebu za češanjem.
Tih prvih nekoliko poteza noktima može da bude veoma prijatno. Istraživanja su pokazala da češanje aktivira centre za zadovoljstvo i nagrađivanje u mozgu, ali ako se nastavi s tim, to područje može da se iziritira i upali.
To može da natera imuni sistem u prekomerni rad i da rezultira većim otokom, jačim svrabom i dugotrajnijom kvržicom.
Za ublažavanje svraba preporučuje se primena umirujućih losiona ili hidrokortizonske kreme koja je dostupna bez recepta. Takođe, hladna obloga ili kesica napunjena mrvljenim ledom može da pomogne.
Ne stiskati mitesere
Isto pravilo koje važi za bubuljice važi i za mitisere.
Koliko god bilo zadovoljstvo istiskivanje mitesera iz začepljene pore, to može da izazove iritaciju, traumu kože i mnogo crvenila.
Konsultacija sa dermatologom najbolji je način za odabir adekvatnih preparata namenjenih tretiranju neželjenih nesavršenosti.
Ne ljuštiti sasušenu krastu
Idealno je da se spreči samo formiranje kraste održavanjem povrede čistom, hidriranom vazelinom ili mineralnim uljem, i zaštićenom zavojem. Vlažno okruženje sprečava isušivanje rane, jer sasušene kraste zapravo usporavaju prirodni proces zarastanja.
Uz to rečeno, ako tvrda, crvenkasta kuglica prekriva najnoviju posekotinu ili ogrebotinu, ona treba da se ostavi da radi svoj posao, odnosno da drži klice podalje dok se ćelije kože regenerišu ispod nje.
Čačkanje ili nasilno skidanje kraste poništava proces regeneracije i ponovo oštećuje tkivo, što značajno produžava period oporavka i povećava rizik od nastanka ožiljaka. Prirodan proces nalaže da krasta otpadne sama nakon nedelju ili dve, bez ikakvih spoljnih intervencija koje spadaju u česte greške pri pružanju prve pomoći.
Ne bušiti plik
Koža preko plika održava ga sterilnim, smanjujući rizik od infekcije. Ako je na lošem mestu, recimo na stopalu i otežava hodanje, evo kako da se pravilno iscedi:
- Oprati ruke i plik sapunom i vodom
- Zatim obrisati medicinskim alkoholom
- Koristiti sterilnu iglu za bušenje plika na nekoliko mesta duž ivice, a zatim ga pustiti da iscedi, bez diranja kože
- Naneti antibiotsku mast i prekriti plik zavojem ili flasterom.
Ne dirati lak za nokte koji se ljušti
Trenutak u kojem se uoči oštećenje na laku često pokreće impuls za nasilnim ljuštenjem preostalih delova.
Taj proces dovodi do uklanjanja površinskog sloja nokatne ploče, što rezultira slabljenjem i pucanjem nokta.
Bezbednije je skinuti ga sredstvom za uklanjanje laka, po mogućstvu bez acetona.
Ne trljati umorne oči
Trljanje očiju u svrhu razbuđivanja predstavlja rizik, jer je koža na tom delu izuzetno tanka - svega 0,05 mm.
Svako agresivno povlačenje i tegljenje tkiva može da uzrokuje mikropovrede na krvnim sudovima, što direktno doprinosi stvaranju tamnih kolutova koji se kasnije teško prikrivaju.
Uz to, stavljanje prljavih ruku blizu očiju je praktično poziv klicama i bakterijama, čime se povećava rizik od infekcije, poput konjuktivitisa, ili šanse da se dobije prehlada ili grip.