Pacijenti sa bolje očuvanom funkcijom timusa efikasnije reaguju na imunoterapiju
Način života, kao što su pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, utiče na funkciju timusa
Nekada smatran prolaznom karikom u razvoju imunološkog sistema, jedan mali organ ponovo privlači pažnju naučnika - i to iz razloga koji bi mogli da promene razumevanje raka i preživljavanja.
Istraživači sa Univerziteta u Orhusu, u Danskoj, dovode u pitanje dugogodišnje pretpostavke o maloj žlezdi - timusu. Njihovo najnovije otkriće ukazuje na to da ovaj "zaboravljeni" imuni organ i dalje igra ključnu ulogu u određivanju rizika od raka i kardiovaskularnih bolesti, kao i u odgovoru pacijenata na savremene terapije protiv raka.
Ova mala žlezda, smeštena iza grudne kosti, dugo je bila označena kao funkcionalno nevažna u odraslom dobu, jer se njena aktivnost smanjuje nakon adolescencije. Međutim, savremena istraživanja ukazuju da njen uticaj ne nestaje u potpunosti.
Šta je timus
Timus (lat. thymus) je mala žlezda koja se nalazi iza grudne kosti, između pluća. Najaktivnija je u detinjstvu i adolescenciji, a kasnije se smanjuje. Njena glavna uloga je u imunološkom sistemu – tu sazrevaju T-limfociti (T-ćelije), koje su ključne za borbu protiv infekcija i abnormalnih ćelija, uključujući i ćelije raka.
Iako timus tokom starenja prirodno prolazi kroz proces smanjenja aktivnosti, novo istraživanje objavljeno 18. marta u časopisu "Nature", pokazuje da njegova funkcija ne prestaje u potpunosti u odraslom dobu.
Štaviše, rezidualna aktivnost timusa može da ima značajan uticaj na sposobnost organizma da odgovori na bolesti, uključujući rak.
Skriveni regulator zdravlja
Naučnici sada smatraju da timus nije samo relikt razvoja, već i aktivni, ali često skriveni regulator zdravlja. U tom kontekstu, njegovo stanje i funkcionalni kapacitet mogu da postanu važni biomarkeri za procenu rizika od bolesti i odgovora na terapije, što otvara prostor za preciznije i individualizovane pristupe lečenju.
- Ovo je značajno i potencijalno revolucionarno novo saznanje. Ono dovodi u pitanje preovlađujući stav da timus nema značaj u odraslom životu. Naprotiv, naše studije pokazuju da zdrav timus može biti ključan i za rizik od bolesti i za to koliko dobro reagujete na lečenje raka - kaže dr Nikolaj Birkbak, profesor na Odeljenju za kliničku medicinu Univerziteta u Orhusu.
Timus sam po sebi nije lek, niti čarobno rešenje za rak. Njegova snaga leži u onome što je već uradio – u temelju koji je postavio imunološkom sistemu. U toj tihoj, gotovo neprimetnoj ulozi krije se važna istina: borba protiv bolesti ne počinje uvek tamo gde je vidimo, već mnogo ranije, u skrivenim mestima gde telo uči kako da se brani.
Zdrav timus poboljšava ishode imunoterapije
U jednoj od studija, istraživači su se fokusirali na pacijente obolele od raka koji primaju imunoterapiju – tretman koji aktivira sopstvene T-ćelije tela da prepoznaju i napadaju tumore. Rezultati su pokazali jasnu vezu između zdravlja timusa i ishoda lečenja. Pacijenti sa bolje očuvanom funkcijom timusa efikasnije su reagovali na terapiju.
- Naša studija pokazuje značajnu razliku u načinu na koji pacijenti reaguju na imunoterapiju – oni sa dobro očuvanom funkcijom timusa bolje reaguju i žive duže - objašnjava prof. dr Birkbak.
Prema njegovim rečima, ovi nalazi mogli bi značajno da promene pristup lekara pri odlukama o lečenju u budućnosti.
- Naše studije pokazuju da je važno da se uzme u obzir opšti imunološki status pacijenta, a ne da se fokusira isključivo na tumor, kada se odlučuje koje tretmane preporučiti - dodaje prof. dr Birkbak.
Kako način života utiče na timus
Istraživanje takođe ističe značajnu ulogu načina života u brzini kojom funkcija timusa opada. Naučnici smatraju da faktori kao što su pušenje, gojaznost i nizak nivo fizičke aktivnosti ubrzavaju smanjenje funkcije timusa, što može da ograniči sposobnost organizma da proizvodi nove T ćelije, ključne za imunološki odgovor.
- Naše studije pokazuju značajne razlike u brzini kojom se timus smanjuje – i među polovima, ali posebno u vezi sa faktorima načina života kao što su pušenje, gojaznost i nizak nivo fizičke aktivnosti. Timus sa niskom funkcijom povezan je sa povećanim rizikom od rane smrti i razvoja raka ili kardiovaskularnih bolesti - objašnjava prof. dr Birkbak.
Timus kao cilj prevencije i personalizovane terapije
Ovi nalazi otvaraju mogućnosti za prevenciju i ranu intervenciju. Istraživači veruju da bi jednog dana mogle da se identifikuju osobe čiji timus brže opada i istraže načini za usporavanje tog procesa, čime bi se smanjio rizik od ozbiljnih bolesti.
- Ovo otvara nove perspektive i potencijalno bi moglo da poboljša sposobnost pacijenata da prime terapiju - dodaje prof. dr Birkbak.
Zajedno sa svojim kolegama, prof. dr Birkbak se nada da će ovo istraživanje dovesti do dubljeg razumevanja kako se imuni sistem menja tokom vremena i šta to znači za rizik od bolesti i strategije lečenja.