Zvaničnici su istakli da je pad nataliteta ozbiljan izazov ne samo za Srbiju, već i za celu Evropu i svet, te da su potrebni sistemski i dugoročni odgovori.
Konferencija je okupila donosioce odluka, zdravstvene stručnjake i predstavnike institucija radi razvoja održivih rešenja u reproduktivnom zdravlju
U okviru istoimene nacionalne kampanje, u Palati Srbija danas je održana Međunarodna stručna konferencija "Za srce više".
Ona predstavlja skup donosioca odluka, zdravstvenih stručnjake, predstavnika institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva, sa ciljem da kroz zajednički dijalog doprinesu razvoju održivih i inkluzivnih rešenja u oblasti reproduktivnog zdravlja.
Konferenciju "Za srce više" zajedno su organizovali Kabinet ministarke bez portfelja u Vladi Srbije zadužene za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanje žena Tatjane Macure, i IVF Centar, kao relevantan partner u oblasti reproduktivnog zdravlja, a uz podršku Vlade Srbije.
Na početku konferencije obratili su se Sandra Jovanović, direktorka IVF centra, ministarka Tatjana Macura i premijer Srbije prof. dr Đuro Macut.
Pitanje fertiliteta je pitanje društva u celini
Sandra Jovanović u uvodnoj reči je napomenula da pitanje fertiliteta nije samo pitanje jedne osobe, jednog para, porodice, niti samo medicinsko pitanje, već društva u celini.
- Danas nismo ovde da razgovaramo samo o medicini. Nismo ovde samo da govorimo o brojevima, procentima, statistikama i demografskim projekcijama. Jer, brojevi ne plaču. Brojevi ne čekaju poziv iz laboratorije. Brojevi ne prolaze kroz neprospavane noći. Ljudi prolaze. Iza svake statistike koju danas pomenemo postoji nečiji život. Nikada to ne zaboravite. Život. To je ta reč koja menja svet.
- Postoji žena koja svakog meseca iznova prolazi kroz isto pitanje: da li je ovog puta uspela? Da li sam trudna? Postoji muškarac koji svoju zabrinutost krije iza rečenice: biće sve u redu. Postoji par koji pred svetom deluje snažno, a kada ostane sam, vodi najteže razgovore u tišini. I postoji mlada osoba koja možda danas ne zna koliko su plodnost, vreme i odluke koje donosimo važni za budućnost. I, zato pitanje fertiliteta nije samo medicinsko pitanje. To nije samo pitanje jednog para. To nije samo pitanje jedne porodice. To je pitanje društva. Pitanje budućnosti. Pitanje odgovornosti svih nas. Pitanje života sa velikim slovom Ž - rekla je Sandra Jovanović.
Kao osnivač IVF centra i sa više od 15 godina rada u oblasti fertiliteta, edukacije i podrške pacijentima, Sandra je imala priliku da razgovaram sa hiljadama i hiljadama ljudi. Slušala je njihove priče, njihove strahove, njihove nade i njihova pitanja. I sama se je prošla kod 14 vantelesnih oplodnji dok nije dobila ćerku Ljubicu.
- Niko ne sanja da postane IVF pacijent. Ljudi sanjaju samo da postanu roditelji. Ljudi sanjaju život. I, možda je upravo iz tog iskustva nastala potreba da svoj lični put pretvorim u misiju. Jer kada dugo prolazite kroz nešto teško, shvatite da imate izlaz. Možete da ostanete u svojoj priči ili možete da pokušate da promenite nečije. Ja sam probala da promenim. Tako je nastao IVF centar, kao mesto gde ljudi mogu da dobiju podršku, informacije i osećaj da nisu sami.
- I, upravo iz te potrebe nastala je kampanja "Za srce više". Ona nije nastala kao još jedna kampanja. Nije nastala da traje nekoliko meseci i da se završi. Nastala je da pokrene razgovor. Da pokrene promenu. Da spoji institucije, stručnjake, organizacije, kompanije i ljude oko zajedničkog cilja - istakla je Sandra Jovanović.
Podsetila je da kampanja "Za srce više" počiva na nekoliko stubova - prvi stub jesu edukacije, drugi stub jeste podrška pacijentima i porodicama, treći stub čini veb sajt kampanje, mesto gde svi mogu da pronađu proverene informacije, sadržaje i podršku, četvrti stub su mladi i prevencija peti partnerstvo.
Macura: Tema koja prevazilazi granice medicine, politike i geografije
Ministarka Tatjana Macura istakla je da tema kojoj je posvećena konferencija "Za srce više" prevazilazi granice medicine, politike i geografije.
- Tema reproduktivnog zdravlja i fertiliteta danas nije samo zdravstveno ili demografsko pitanje. Ona postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti savremenog sveta. Sigurna sam da smo saglasni da o ovoj temi nije lako govoriti, zbog toga što se po svojoj prirodi dotiče pitanja duboke individualne privatnosti, a posebno imajući u vidu da štitimo pravo svakog pojedinca i svake pojedinke na slobodan izbor. Istovremeno, ne možemo da ne budemo zabrinuti za čovečanstvo koje se suočava sa pitanjima koja zadiru u samu suštinu opstanka, izloženo konstantnoj uznemirenosti, krizama, ratovima i brojnim društvenim podelama svuda u svetu - rekla je ministarka Tatjana Macura.
Među tim pitanjima, kako je istakla, jedno se izdvaja kao univerzalno i zajedničko - pitanje porodice i mogućnosti mladih ljudi da u takvom svetu stvaraju novi život.
- Društva mogu imati političke različite modele, kulturne obrasce, religijske prakse i istorijska iskustva, ali potreba da brinemo o životu i stvorimo sigurniju budućnost za naredne generacije ostaje univerzalna vrednost i egzistencijalna neophodnost. Zato posvećenost Republike Srbije pitanjima fertiliteta i reproduktivnog zdravlja treba shvatiti kao poziv na dijalog i savezništvo, usmeren svima onima koji se suočavaju sa sličnim izazovima.
- Gotovo čitav svet se suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima. Sve više društava primećuje pad nataliteta, odlaganje roditeljstva, osećaj nesigurnosti među mladima i duboke promene u načinu života. Pitanje zasnivanja porodice postaje jedno od najvećih savremenih pitanja globalno, ne samo kao privatna odluka pojedinca, već kao pitanje društvene stabilnosti, ekonomskog razvoja i dugoročne budućnosti čitavih država, otvarajući filozofsko pitanje smislenosti postojanja ovih društava u celini - istakla je ministarka Tatjana Macura.
Kako je objasnila, posebno je važno što je konferencija okupila predstavnike institucija, privrede, donosioce odluka, kreatore politika, mlade, zdravstvene stručnjake, međunarodne organizacije i partnere iz različitih zemalja. Jer, razmena iskustava, dobrih praksi i institucionalnih modela predstavlja važan korak ka stvaranju održivijih politika koje će ljudima pružiti veću sigurnost i podršku.
- Istovremeno, veoma je važno da razgovor o fertilitetu vodimo odgovorno, humano i sa punim razumevanjem ličnih iskustava ljudi. Zato institucije imaju obavezu ne samo da obezbede kvalitetne usluge, već i da razvijaju društvo koje pokazuje razumevanje, empatiju i podršku. Kampanja "Za srce više" nastala je, upravo, iz potrebe da se o ovim pitanjima govori otvoreno i stručno, da otvorimo prostor za informisani dijalog. Kroz stručne edukacije širom Srbije i rad na tome da potrebne informacije budu dostupne blagovremeno, pokušavamo da taj prostor za dijalog popunimo kvalitetnim sadržajima namenjenim mladima.
- Kada smo moj tim i ja pravili plan aktivnosti kabineta koji vodim i pokretali ovu kampanju, imali smo opravdanu bojazan kakve će reakcije javnosti biti. Šest meseci kasnije, ispostavilo se da su naši strahovi bili neutemeljeni. Razvili smo dobar partnerski odnos sa organizacijom koja je uključena od početka u kampanju i predstavlja čvrst most saradnje između institucija i građana. Privrednici su izrazili želju da se uključe u kampanju, mediji su o aktivnostima u okviru kampanje izveštavali odgovorno, a što je najvažnije, reakcije mladih bile su pozitivne i entuzijastične - rekla je ministarka Tatjana Macura.
Pad nataliteta izazov čitave Evrope i velikog dela sveta
Profesor dr Đuro Macut, premijer Srbije istakao je da kao lekar, profesor Medicinskog fakulteta i predsednik Vlade Srbije, duboko veruje da je ovo pitanje mnogo više od zdravstvene ili demografske teme.
- Ovo je pitanje budućnosti naših naroda, i našeg društva, i naših zajedničkih društava. Pitanje nade, pitanje poverenja ljudi da imaju uslove da planiraju porodicu, da dobiju podršku kada se suoče sa problemima i da znaju da država stoji uz njih. Savremeni svet suočava se sa ozbiljnim demografskim izazovima. Pad nataliteta nije problem samo jedne zemlje ili jednog regiona. To je izazov čitave Evrope i velikog dela sveta - rekao je premijer Đuro Macut.
Prema njegovim rečima, uzroci za to su brojni:
- Promena životnih navika, ekonomska nesigurnost, odlaganje roditeljstva, migracije, stres, ubrzan način života. Zato, odgovori na ove izazove moraju biti i ozbiljni, i odgovorni, i dugoročni. Društvo koje brine o plodnosti jeste društvo koje ulaže u ljude, u porodicu i u generacije koje dolaze. Zato su ovakve inicijative važne, jer podižu svest, otvaraju dijalog i pokazuju da o ovim temama treba govoriti otvoreno, odgovorno i sa razumevanjem.
Premijer je naveo da se danas u Srbiji godišnje rodi oko 60.000 beba, i da nas taj broj podseća koliko je važno da o plodnosti, podršci porodicama i budućim generacijama govorimo kao o pitanju koje se tiče svih nas.
- Posebno je važno istaći da se danas između 3 i 4 odsto dece u našoj zemlji rodi zahvaljujući postupcima potpomognute oplodnje. To nisu samo brojevi. Iza svakog od njih stoji jedna porodica, jedna borba, jedna nada i jedan novi život. Broj postupaka vantelesne oplodnje raste iz godine u godinu, kako u svetu, tako i kod nas. Naša država se sve više ulaže u finansiranje ovih procedura, pa je samo tokom 2025. godine preko negde oko 11. 000 zapravo postupaka vantelesne oplodnje sprovedeno. To jasno pokazuje da je opredeljenje Srbije da pruži konkretnu i sistemsku podršku ljudima koji žele da postanu roditelji.
Država Srbija je prethodnih godina napravila značajne korake u oblasti podrške roditeljstvu i lečenju neplodnosti. Povećan je broj pokušaja vantelesne oplodnje po trošku države, proširene su starosne granice, unapređena dostupnost procedura, a ulaganja u zdravstveni sistem nikada nisu bila veća.
- Zato je važno što se danas ovde okupljaju stručnjaci iz različitih zemalja, predstavnici vlada, međunarodnih institucija i medicine. Samo kroz razmenu iskustava, znanja i dobrih praksi možemo graditi efikasnije sisteme podrške i donositi politike koje imaju stvaran efekat na živote ljudi.
- Posebno želim da istaknem značaj nauke i medicine u ovoj oblasti. Reproduktivna medicina danas pruža mogućnosti koje su do pre samo nekoliko decenija delovale potpuno nezamislivo. Međutim, razvoj medicine mora biti praćen etičkom odgovornošću, dostupnošću zdravstvenih usluga i jednakim pravom svakog čoveka da dobije šansu za roditeljstvo. Istovremeno, ne smemo zaboraviti ni mlade generacije. Informisanost, edukacija i odgovoran odnos prema reproduktivnom zdravlju ključni su za budućnost svakog društva. Upravo zato je važno da o ovim temama govorimo otvoreno, stručno i bez predrasuda. Naziv ove konferencije "Za srce više" nosi apsolutno snažnu simboliku, jer svako dete jeste jedno srce više u porodici, ali i jedno srce više za budućnost našeg srpskog, ali i naših društava uopšte - poručio je premijer Srbije.
Četiri panela konferencije
U okviru konferencije održano je četiri panela:
- Demografija pod pritiskom: da li je moguć preokret?
- Budućnost reproduktivne medicine: između nauke, etike i dostupnosti
- Liderstvo u zdravlju: odgovor države na izazove fertiliteta
- Mladi i budućnost fertiliteta: informisanost, izbor i perspektive.
Pored mnogobrojnih domaćih stručnjaka, učesnici na panelima bili su:
- Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Crne Gore,
- Ajšenur Čoban, generalna direktorka Instituta za porodicu Republike Turske pri Ministarstvu za porodicu i socijalne usluge,
- Kristina Kralikova, generalna direktorka Odeljenja za stacionarnu i dnevnu negu u Ministarstvu zdravlja Slovačke,
- dr Kristijan Fidanovski, demograf, Bečki institut za međunarodne ekonomske studije,
- dr Elias Cakos, specijalista ginekologije i reproduktivne medicine iz Grčke
- dr Alen Šeranić, ministar zdravlja socijalne zaštite Republike Srpsk
- Jona Dervišaliaj, generalna direktorka za politike socijalne zaštite pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zštite Republike Albanije.
Na konferenciji će se obratiti i Nj. E. Sana Mohamad Suhail, ministarka za porodicu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Cilj konferencije je bolje razumevanje faktora koji utiču na plodnost, kao i isticanje značaja savremenog informisanja, prevencije i dostupnosti podrške. Istovremeno, konferencija postavlja osnovu za dalje oblikovanje javnih politika u oblasti reproduktivnog zdravlja.