Zbog visokih temperatura u zdravstvenim ustanovama je veći broj pacijenata
Novi toplotni talas predstavlja dodatno opterećenje za organizam, a posebno za kardiovaskularni sistem
U Srbiji je u toku još jedan u nizu toplotnih talasa koji su našu zemlju pogodili ovog leta, i to sa temperaturama i do 42 stepena, a doktorka Milijana Balević iz Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" kaže da su ovakve temperature čak i za uslovno zdrave osobe jako teške, ali da ne treba da stvaramo sebi paniku.
Zbog visokih temperatura u zdravstvenim ustanovama je veći broj pacijenata, a doktorka Balević kaže da je broj pacijenata i pregleda u Institutu "Dedinje" povećan za oko 20 odsto, ali da su kapaciteti podignuti kako bi svakom pacijentu usluga bila pružena blagovremeno i na pravi način.
- Povećao se broj pacijenata i broj pregleda, naravno, za nekih dvadesetak procenata, ali naš menadžment to već zna, tako da smo podigli kapacitete i zaista svakom pacijentu blagovremeno i na pravi način ukazujemo uslugu - kaže dr Balević.
Radni dan, dodaje, počinje rano ujutru i odmah se kreće sa pregledima. Neretko se radi bez pauze sve dok se posao ne završi.
Najčešće se javljaju hronični bolesnici
Pacijenti koji ovih dana najčešće dolaze jesu hronični bolesnici, pre svega oni sa kardiovaskularnim oboljenjima.
Njihove najčešće tegobe su:
- nizak krvni pritisak,
- malaksalost,
- osećaj konfuznosti,
- tegobe koje se javljaju u skladu sa promenama vremenskih uslova.
Kod nekih pacijenata terapija je već korigovana, dok se kod drugih to radi u zavisnosti od njihovog stanja.
Doktorka Balević naglašava da su ovakve reakcije organizma na vremenske uslove očekivane, kao i da visoke temperature mogu biti veoma teške i za uslovno zdrave, odnosno mlađe osobe koje do sada nisu imale kardiovaskularne tegobe.
- Realno, ovakve temperature su čak i za uslovno zdrave osobe jako teške, ali ne trebamo stvarno da stvaramo sebi paniku. Organizam ima svoje kompenzacione mehanizme. Njemu, organizmu, samo trebamo pomoći - objašnjava dr Balević.
Šta se dešava sa kardiovaskularnim sistemom
Novi toplotni talas predstavlja dodatno opterećenje za organizam, a posebno za kardiovaskularni sistem.
Na visokim temperaturama dolazi do poremećaja termoregulacije i pojačanog znojenja, što za posledicu ima gubitak tečnosti, odnosno dehidraciju.
- Na prvom mestu dolazi do poremećaja termoregulacije, znojenja, dehidratacije, odnosno gubitka tečnosti što se tiče organizma i samim tim je on usporen, a krv postaje gušća - objašnjava dr Balević.
Gušća krv, kako navodi, može da dovede do stvaranja tromba:
- Gušća krv može da stvara te takozvane grudvice zvane trombići. Oni, ti trombi, mogu da dovedu do infarkta, šloga, poremećaja ritma, nekad i smrtnog ishoda.
Zbog toga se, kako ističe, stalno apeluje na dovoljan unos tečnosti.
Iako se u ovom trenutku u njenoj ustanovi ne beleži povećan broj infarkta, kardiovaskularne bolesti su i dalje na prvom mestu, a infarkti su česti.
Istovremeno, kako navodi dr Balević, STEMI mreža funkcioniše i pacijenti se blagovremeno zbrinjavaju.
Koliko vode zaista treba piti
Kao jedan od prvih načina da se organizmu pomogne izdvaja pravilnu ishranu.
Doktorka Balević preporučuje laganu, mediteransku ishranu, ali i dovoljan unos tečnosti i to 30 mililitara prema telesnoj težini.
Pored toga, važno je obezbediti dovoljno sna, izbegavati veće fizičke aktivnosti i dobro organizovati dan. To podrazumeva planiranje aktivnosti i izbegavanje nepotrebnog izlaganja visokim temperaturama.
Kao deo zaštite navodi i korišćenje sredstava za zaštitu glave i očiju.
Ko mora da bude posebno oprezan
Iskustvo iz prakse pokazuje da posebnu pažnju tokom perioda visokih temperatura moraju da obrate starije osobe, pre svega starije od 70 godina.
Posebno su ugrožene i trudnice, hronični bolesnici i deca.
Za sve njih, ali i za zdrave osobe, važno je izbegavati najtopliji deo dana i veće fizičke napore.
- Da izbegavamo period od jedanaest do sedamnaest sati na otvorenom, da izbegavamo veće fizičke aktivnosti i, naravno, da vodimo računa o načinu života - savetuje dr Balević za RTS.
Zato t
okom visokih temperatura, poručuje doktorka, nije potrebno stvarati paniku, već prilagoditi ponašanje uslovima, obezbediti organizmu dovoljno tečnosti i odmora i izbegavati aktivnosti koje predstavljaju dodatno opterećenje.
Kako prepoznati zgrušavanje krvi: krvni ugrušci uzrokuju srčane i moždane udare, i plućnu emboliju