U Srbiji se očekuju prolećne temperature od 12 do 17 stepeni uz povremeni uticaj afričkog i srednjoevropskog anticiklona, dok su padavine retke i kratkotrajne
Modeli za sada ne najavljuju ozbiljan sneg, ali se promena vremena sa potencijalnim zahlađenjem može ipak dogoditi tokom druge dekade marta
Zimska era je iznenada zastala u Evropi, jer se moćna toplotna kupola širi kontinentom i donosi agresivan ukus proleća za sam kraj februara, najavio je meteorološki sajt “Severe Weather Europe”. Dok su pojedini delovi Evrope beležili obilne padavine, atmosferska geometrija se sada menja, zatvarajući uticaj polarnog vazduha.
Srbiju i čitav region već je zahvatio snažan porast temperatura i neuobičajeno toplo vreme za ovo doba godine.
Kako će toplotna kupola uticati na Srbiju i Balkan
Toplotna kupola je vremenski fenomen poznat po tome što izaziva istorijski visoke temperature, iako je najčešće dominantna leti, sada se formirala usred zime.
Ekstremna toplota, koja podiže temperature za 12 do 15 stepeni iznad proseka, prvo će zahvatiti zapadnu i centralnu Evropu. Međutim, sredinom ove nedelje, ova toplotna masa je počela da se širi ka istočnoj Evropi i Balkanskom poluostrvu, donoseći Srbiji neobično blago i toplo vreme za kraj februara.
Do kada će trajati proleće usred zime
Prognozira se da će ovaj toplotni talas dostići svoj vrhunac do petka, i obezbediće trajnu toplu vazdušnu masu nad regionom sve do kraja ovog meseca i početkom sledećeg, u martu. Ipak, dugoročni trendovi, kako je najavio “Severe Weather Europe”, ukazuju na to da se uskoro, kada budemo zašli u prvu dekadu marta, očekuje potencijalni slom ovog toplog sistema i dominacije toplotne kupole.
Vreli afrički anticiklon
Kada je reč o našem regionu, toplotna kupola će se zapravo manifestovati kroz vreli vazduh sa severa Afrike. Kako za "Blic" detaljno objašnjava meteorolog Ivan Ristić, Srbija će u narednom periodu biti pod snažnim uticajem ovog fenomena.
- Balkan, a sa njim i naravno Srbija, će u narednih 15 dana biti pod uticajem povišenog vazdušnog pritiska, smenjivaće se afrički i srednjoevropski anticiklon - navodi Ristić.
Kada budemo pod uticajem afričkog anticiklona, maksimalne dnevne temperature biće prave prolećne i kretaće se od 12 do 17 stepeni. S druge strane, kada zavlada srednjoevropski anticiklon, temperature će blago opasti – za oko 5 stepeni, pa će iznositi od 7 do 12 stepeni. Padavine će biti retke i prolazne, vezane samo za oslabljene hladne frontove.
Ristić napominje da bez obzira na visoke dnevne maksimume, jutra ostaju još uvek dosta prohladna. Očekuju se sveža jutra sa temperaturama od 0 do 5 stepeni, a u kotlinama i rečnim dolinama i slab mraz.
Može li “Baba Marta” da nas iznenadi
Iako dugoročni trendovi ukazuju na potencijalni slom ove toplotne kupole krajem prve dekade i početkom druge dekade marta, ozbiljnog snega za sada nema na vidiku. Ipak, Ristić upozorava da se situacija može promeniti.
- Modeli trenutno ne daju sneg kada bude došlo do promene vremena, ne vidim za sada jače zahlađenje već samo pad temperature za pet stepeni, ali u svakom slučaju može da se desi jači prodor hladnog vazduha i “Baba Marta” bi ipak mogla da nas iznenadi u drugoj dekadi meseca - kaže Ristić i objašnjava da bi za sneg bio potreban znatno oštriji pad temperature i razvoj ciklona, koji trenutno izostaju zbog visokog pritiska.
Uticaj ranog proleća na leto
Ono što posebno zabrinjava jeste uticaj ovog ranog proleća na predstojeće leto. Ristić objašnjava da kada se formira toplotna kupola, ona predstavlja jaku strukturu koja zahvata veliki deo atmosfere i izuzetno se teško "pobeđuje”.
Na pitanje da li nas čeka još vrelije leto od prethodnog, meteorolog daje direktan odgovor:
- Sigurno je da ćemo se češće družiti ovog leta sa kupolom. Ako se tokom leta nađemo na njenoj periferiji, temperature će ići od 35 do 40 stepeni, dok nas u samom centru kupole očekuju paklene vrućine i preko 40 stepeni - zaključuje Ristić.