Sastanak ministara spoljnih poslova Egipta, Pakistana, Saudijske Arabije i Turske u Islamabadu predstavlja pokušaj uspostavljanja novog regionalnog poretka radi smanjenja uticaja Izraela i Irana
Glavni cilj kvarteta je postizanje prekida vatre i sprečavanje eskalacije sukoba, uz najavu češćih susreta i uspostavljanje diplomatskih kanala sa Iranom
Sastanak ministara spoljnih poslova Egipta, Pakistana, Saudijske Arabije i Turske u Islamabadu u nedelju nije predstavljao samo najbolju nadu za prekid vatre u Iranu, već je bio i embrion novog poretka osmišljenog da obuzda izraelsku i iransku dominaciju nakon rata.
Iako su se četiri nacije i ranije sastajale kao kvartet, jednodnevni sastanak ministara spoljnih poslova u Islamabadu u nedelju bio je, na neki način, zvanična ceremonija otvaranja inicijative koja je intrigantna za diplomate.
Prvi cilj grupe, u sve složenijoj mreži sporova, jeste da ubedi sve strane da zaustave eskalaciju i dogovore prekid vatre. Stoga će se grupa sastajati mnogo češće, prema rečima Jasmin Faruk, specijaliste za Persijski zaliv u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Došli smo do opasne faze rata"
- Ova grupa od četvoro ljudi je počela da postaje veoma aktivna jer je ovo zaista opasna faza rata. Već smo videli kako Izrael oštećuje nuklearna postrojenja u Iranu i potencijalno raspoređivanje trupa. Ovo je noćna mora... koja bi mogla da natera neke od zemalja Zaliva, koje do sada kažu da ne žele da rat prestane, da shvate da ovo izmiče kontroli. Jer ako ciljate vode za desalinizaciju i elektrane, ako imate curenje nuklearne energije u vodama Zaliva, tada to postaje nacionalna kriza unutar tih zemalja - rekao je Faruk.
Dozvola za prolazak kroz Ormuski moreuz
Sastanak u Islamabadu u nedelju doneo je izvestan napredak, koji se završio iranskim sporazumom kojim se brodovima koji plove pod pakistanskom zastavom dozvoli prolazak kroz Ormuski moreuz, moguće dva dnevno. To je skromna mera izgradnje poverenja.
Takođe je utvrđeno da će grupa delovati kao glavni sagovornik sa Iranom , čime će se održati otvoreni indirektni pregovarački kanali između Teherana i SAD. Iran insistira da je ovo jedini pouzdan kanal i da su Trampove priče o direktnim pregovorima sa Iranom fikcija osmišljena da snizi cenu nafte.
Uloga Kine u rešavanju rata u Iranu
Odmah nakon nedeljnog sastanka, Ishak Dar, pakistanski ministar spoljnih poslova, odleteo je u Kinu da obavesti Peking o krizi. U Iranu se pokreće pitanje uloge Kine kao garanta bilo kakvog sporazuma, što bi SAD osudile.
Na prvi pogled, članstvo u kvartetu može delovati iznenađujuće. Na primer, Saudijska Arabija – za koju se više puta izveštavalo da, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, privatno poziva SAD da dokrajče Iran – je aktivan član. To sugeriše da Saudijci, u najmanju ruku, drže svoje opcije otvorenim.
- Sve opcije za države Persijskog zaliva su skupe. One žele da vide Iran kako plati cenu za napade na njih, a takođe i za uzimanje Ormuskog moreuza kao taoca. S druge strane, ne mogu znati da li će SAD 'završiti posao' bez stvaranja haosa, a zatim odlaska, nešto što Saudijska Arabija ne želi da vidi - kaže Faruk.
Katar se drži po strani
Katar, prirodniji saveznik Turske, nije bio prisutan u Islamabadu. Jedno objašnjenje je da Katar i dalje vreo zbog onoga što smatra izdajom Irana napadom na postrojenje za tečni gas Ras Lafan, iako je ono već bilo zatvoreno. Jedan komentator je objasnio: „Doha, za razliku od UAE, zagovara kraj rata, ali nije raspoložena da bude aktivni posrednik u ime Irana.“
Verovatno najposvećeniji član grupe, i onaj koji je najviše uložio u njen uspeh, jeste Turska. Ankara već dugo tvrdi da bi razgovore o iranskom programu balističkih raketa i njegovoj podršci posredničkim grupama trebalo voditi sa zemljama u celom regionu, a ne samo bilateralno sa SAD. Pitanje iranskog nuklearnog programa i ukidanja američkih sankcija pregovaralo bi se uglavnom bilateralno. UAE se protive ovoj podeli.
Tokom vikenda, Hakan Fidan, turski ministar spoljnih poslova, i Ibrahim Kalin, direktor turske obaveštajne službe, pozvali su zemlje Persijskog zaliva da sagledaju širi kontekst rata i shvate rizike koje preuzimaju ako podstaknu ishod u kojem će Izrael izaći jači.
- Među nameravanim ciljevima ovog rata nije samo eliminisanje iranskog nuklearnog kapaciteta, već i nešto opasnije, postavljanje temelja za sukob koji bi mogao trajati decenijama među osnovnim narodima regiona – Turcima, Kurdima, Arapima i Persijancima. To bi otvorilo put dugotrajnom građanskom ratu i krvnim osvetama - rekao je Kalin.
- Vrlo dobro znamo da oni koji su započeli ovaj rat pokušavaju da stvore nove činjenice na terenu u Libanu, Siriji, palestinskim teritorijama i drugde kroz politiku uništenja, aneksije i okupacije. Napadi Irana na zemlje Zaliva su neprihvatljivi. Ali nikada ne smemo zaboraviti ko je započeo rat - naglasio je Kalin.
Tramp na mukama
Fidan je, u dugom intervjuu za TV A Haber u petak, tvrdio da je cilj Izraela bio da se islamske zemlje međusobno posvađaju, što bi mu omogućilo da proširi antiiransku koaliciju.
- Nažalost, region se korak po korak uvlači u igru koju je isplanirao Izrael. Zemlje Zaliva ne bi trebalo da nasednu na izraelsku igru.
Tvrdio je da se američko javno mnjenje okrenulo protiv rata i da se Tramp muči da objasni ciljeve rata, ali da je strukturna teškoća u američkoj politici bila odsustvo mehanizma pritiska u Izraelu.
- Ako Amerika želi da postigne sporazum o pregovorima sa Iranom, mora biti spremna da izvrši veoma ozbiljan uticaj na Izrael. Videćemo ko će ovde prevladati. Videćemo ko kim vlada i u kojoj meri - dodao je Fidan.
Sve o ratu na Bliskom istoku čitajte u našem blogu uživo.
(Gardijan)