Pojedini analitičari smatraju da bi smrt Lindzija Grejema mogla da podstakne Trampa na naklonjeniji odnos prema Ukrajini
"Možda Zelenski sada nešto bolje razume Trampa, a možda i Tramp malo bolje razume Zelenskog", rekao je jedan stručnjak
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sastao se sa američkim kolegom Donaldom Trampom u trenutku kada njihovi međusobni odnosi deluju jače nego ikad pre - iako su obojica suočeni sa ozbiljnim izazovima u svojim zemljama.
Na sastanku se Zelenski - koji je i dalje pod pritiskom nakon smene popularnog ministra odbrane i načelnika Generalštaba ukrajinske vojske - nadao da će pokrenuti mirovne pregovore o ratu u Ukrajini i obezbediti dodatnu američku vojnu pomoć, posebno u oblasti PVO. Analitičari smatraju da su Zelenski i Tramp verovatno razgovarali i o mogućnosti postizanja sporazuma o prekidu međusobnih vazdušnih udara velikog dometa između Rusije i Ukrajine.
Zelenski je takođe prisustvovao sahrani senatora Lindzija Grejema, koji je iznenada preminuo 11. jula, svega nekoliko sati nakon povratka iz Ukrajine. Grejem je bio verovatno najveći saveznik Kijeva u Trampovom političkom okruženju, čiji su pripadnici često ponavljali narative koji odgovaraju ruskim stavovima. Pojedini analitičari, kako piše “Njujork tajms” (NYT) smatraju da bi Grejemova smrt mogla da podstakne Trampa na odnos naklonjeniji prema Ukrajini.
Pažnju je privukla i nedavna poseta Kijevu desničarske aktivistkinje Lore Lumer iz pokreta MAGA, koja je nedavno promenila svoje stavove i javno iskazala podršku Ukrajini, za razliku od ranijih redovnih kritika pružanja američke pomoći zaraćenoj zemlji.
"Ukrajina ponovo u prvom planu"
Drugi analitičari smatraju da Tramp želi da obnovi mirovne pregovore zato što mu je potreban diplomatski uspeh, ali i zato što se pokazalo da je teško postići trajni prekid vatre u ratu protiv Irana.
- Odnosi sa Iranom i dalje su veoma krhki... Zbog toga Ukrajina ponovo dolazi u prvi plan... Tramp može da podrži Zelenskog, a Zelenski može da pomogne Trampu da potvrdi uspešnost sopstvene administracije u trenutku kada predsedniku na unutrašnjem planu ne ide naročito dobro - rekao je NYT-u Hari Nedelku, direktor evropske političko-konsultantske kompanije “Rasmusen Global”.
Međutim, postoje sugestije da se Tramp približava Ukrajini prosto zato što voli da bude na strani pobednika - a čini se da je Kijev trenutno u usponu, sa svojim udarima duboko unutar Rusije koji su uneli haos u zemlju, piše “Kanal4 njuz”. Sa tim se slaže i senator Kris Kuns, koji zagovara dodatnu američku pomoć Ukrajini.
- Upravo tako. To mi je i rečeno. Nije reč o tome da je Tramp promenio mišljenje o (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu, Rusiji, autoritarizmu ili agresiji, već o tome da voli da bude uz onoga ko pobeđuje i da je uveren napretkom koji je Ukrajina ostvarila na frontu – rekao je on za “Kanal4 njuz”.
Dug i turbulentan odnos
Tramp i Zelenski već dugo imaju komplikovan odnos. Njihov susret u Beloj kući u februaru kulminirao je svađom. Trampova administracija dosledno je zauzimala stavove bliže Rusiji tokom mirovnih pregovora, tvrdeći da Zelenski “nema aduta” da pobedi u ratu.
Za vreme Trampovog mandata SAD su obustavile skoro svu vojnu pomoć Ukrajini.
Zelenski je nakon toga uložio velike napore da popravi odnose sa Trampom, a Ukrajina je istovremeno ove godine ostvarila bolje rezultate na frontu nego što se očekivalo, pre svega zahvaljujući dronovima.
Ukrajina sada pokazuje onu vrstu snage koju Tramp obično ceni, piše NYT.
"Bolja hemija"
SAD su se takođe oslonile na Ukrajinu kada je reč o dronovima i sistemima za njihovo presretanje, naročito tokom sukoba sa Iranom.
- Čini mi se da među njima sada postoji bolja hemija… Možda Zelenski sada nešto bolje razume Trampa, a možda i Tramp malo bolje razume Zelenskog - rekao je NYT-u Volodimir Dubovik, direktor Centra za međunarodne studije Nacionalnog univerziteta Odesa.
Ukrajina se u međuvremenu čak posredno uključila i u sukob na Bliskom istoku, kad je u subotu dronom napala iranski brod u Kaspijskom moru, jer je navodno prevozio vojnu opremu između Irana i Rusije. Iran je zapretio odmazdom i optužio Ukrajinu da namerno širi sukob.
Ukrajina je zahvaljujući dronovima srednjeg i dugog dometa stekla prednost na frontu, ozbiljno ugrožavajući ruske vojne linije snabdevanja i gađajući rafinerije nafte duboko u unutrašnjosti Rusije, na šta je Moskva odgovorila razornim napadima balističkim raketama. Zelenski je “Fajnenšel tajmsu” rekao da je “protivbalistička odbrana najveća slabost u celoj toj jednačini”. Prema podacima “Njujork tajmsa”, Rusija je samo tokom jula ispalila 117 balističkih raketa na ukrajinske gradove, što je maltene rekord na mesečnom nivou.
Zelenski je više puta tražio dodatne američke rakete za “patriot”, jedini PVO sistem kojim Ukrajina raspolaže a koji može da obara ruske balističke rakete. Tramp je ovog meseca - što je još jedan pozitivan signal za Kijev - odobrio Ukrajini da proizvodi te rakete-presretače, iako će biti potrebne godine da se proizvodnja značajnije poveća.
Da li će Ukrajina dobiti PVO?
Kuns je rekao da “Ukrajina ima mnogo lansera, ali da su problem rakete-presretači PAC-3, kojih imaju veoma malo”.
- Mislim da bi trebalo da im pošaljemo te rakete što je pre moguće, jer Ukrajina trenutno ima inicijativu na bojištu. Ako bi Trampova administracija istovremeno uvela sankcije Rusiji i isporučila Ukrajini PAC-3, ovaj rat mogao bi da bude okončan za svega nekoliko nedelja – rekao je on za “Kanal4 njuz”.
Na pitanje da li postoji mogućnost da Tramp odobri zakon o sankcijama i pošalje rakete PAC-3, Kuns je rekao da ta “mogućnost postoji, ali da nije uveren da će se to dogoditi”.
- Svaki put kad Tramp počne da se priklanja ideji da bi možda trebali da stanemo uz one koji se bore za slobodu, on razgovara sa Putinom i ponovo promeni mišljenje – rekao je Kuns, opisujući Trampa kao “nepredvidivog”.