Flota američkih vojnih broda se kreće ka Iranu, Tramp izneo zloslutno upozorenje

MASIVNA FLOTA AMERIČKIH VOJNIH BRODOVA KREĆE SE KA OVOJ ZEMLJI Podgrejani strahovi o intervenciji, Tramp izneo ZLOSLUTNO upozorenje: "Pratimo vas"

169
Illustracija: Američki nosač aviona USS Linkoln
Illustracija: Američki nosač aviona USS Linkoln

Organizacije za ljudska prava izveštavaju o alarmantno visokom broju žrtava među demonstrantima, pozivajući na međunarodnu reakciju

Savet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održava hitnu sednicu s ciljem rasprave o nasilnim incidentima i pravima demonstranata u Iranu

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da drži Iran na oku i da se "masivna flota" vojnih brodova SAD kreće ka ovoj državi, ponavljajući pritom da se "nada da neće morati da upotrebe silu".

Obraćajući se novinarima u avionu na povratku iz Davosa, Tramp je ponovo izneo tvrdnju da je Iran odustao od planova za pogubljenje 837 demonstranata kao odgovor na njegove pretnje po tom pitanju, prenosi "Tajms of Izrael".

- Imamo ogromnu flotu koja se kreće u tom pravcu i možda nećemo morati da je koristimo. Videćemo šta će se desiti - rekao je Tramp.

On je dodao da "veoma pažljivo" prati dešavanja u Iranu.

Iranski tužilac: Trampova tvrdnja o pogubljenju je netačna

Glavni iranski tužilac Mohamad Movahadi danas je demantovao Trampovu tvrdnju da je njegovom intervencijom zaustavljeno pogubljenje 800 ljudi privedenih tokom protesta širom zemlje, nazvavši takve navode "potpuno netačnim".

Donald Tramp
Donald Tramp

Novinska agencija iranskog pravosuđa Mizan prenela je izjavu Movahadija, kojom se ponovo dovodi u pitanje mogućnost masovnih pogubljenja povodom protesta u celoj zemlji, prenosi AP.

Zvaničnici su ranije saopštili da se neki pritvorenici suočavaju sa optužbama koje nose smrtnu kaznu.

- Ova tvrdnja je potpuno netačna, takva brojka ne postoji, niti je pravosuđe donelo takvu odluku - rekao je Movahadi.

Aktivisti: 5.000 mrtvih demonstranata u Iranu

Tramp je izjavio da su masovna pogubljenja i ubijanje mirnih demonstranata "crvene linije" za eventualni američki vojni udar na Iran.

Prema navodima aktivista, broj poginulih u obračunu vlasti sa demonstrantima širom Irana porastao je na najmanje 5.002 osobe. Oni su upozorili da se strahuje da je stvarni broj žrtava znatno veći, budući da je blokada interneta u zemlji ušla u treću sedmicu.

Američka organizacija "Hjuman rajts aktivist njuz ejdžensi" ("Human Rights Activists News Agency") iznela je podatke prema kojima je među poginulima 4.716 demonstranata:

  • 203 osobe povezane sa vladom
  • 43 dece
  • 40 civila koji nisu učestvovali u protestima

Dodaje se da je više od 26.800 ljudi pritvoreno u opsežnoj kampanji hapšenja.

Protesti u Teheranu, Iran, 9. januara
Protesti u Teheranu, Iran, 9. januara

Podaci ove organizacije bili su tačni i tokom ranijih nemira u Iranu i zasnivaju se na mreži aktivista u zemlji koji proveravaju informacije o stradalima, navodi AP. Ovaj broj žrtava premašuje bilans bilo kog drugog talasa protesta ili nemira u Iranu u poslednjih nekoliko decenija i podseća na situaciju koja je pratila Islamsku revoluciju 1979. godine, navodi američka agencija.

Iranska vlada je u sredu objavila prvi zvanični bilans žrtava, navodeći da je ubijeno 3.117 ljudi.

Dodala je da su među stradalima u demonstracijama koje su počele 28. decembra 2.427 civila i pripadnika snaga bezbednosti, dok su ostali označeni kao "teroristi".

Danas hitna sednica Saveta UN o nasilju nad demonstrantima u Iranu

Savet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće danas hitnu sednicu na kojoj će raspravljati o "alarmantnom nasilju" koje se u Iranu koristi protiv demonstranata, dok će grupa država pozvati istražitelje UN da dokumentuju navodne zloupotrebe radi mogućih budućih suđenja.

Organizacije za ljudska prava navode da su tokom nemira ubijene hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, što predstavlja najveći izazov za iransku klerikalnu vlast još od 2022. godine, prenosi Rojters.

Vrhovni vođa Irana Ali Hamnei ispred slike nekadašnjeg vrhovnog vođe Ruholaha Homeinija
Vrhovni vođa Irana Ali Hamnei ispred slike nekadašnjeg vrhovnog vođe Ruholaha Homeinija

Najmanje 50 zemalja podržalo je zahtev za održavanje posebne sednice Saveta UN za ljudska prava kako bi se razmotrili verodostojni izveštaji o nasilju, obračunima sa demonstrantima i kršenju međunarodnog prava o ljudskim pravima širom zemlje, navodi se u pismu koje je sastavio Island.

- Razmere zločina su bez presedana - rekao je za Rojters Pajem Akhavan, bivši tužilac UN iransko-kanadskog porekla, uoči sednice na kojoj bi trebalo da se obrati učesnicima.

On je kazao da UN pokušavaju da postave temelje za tranzicionu pravdu u Iranu, za iranski "nirnberški trenutak", ukoliko do toga dođe, aludirajući na međunarodna krivična suđenja nacističkim vođama nakon Drugog svetskog rata.

(Tanjug)

Illustracija: Američki nosač aviona USS Linkoln
Illustracija: Američki nosač aviona USS Linkoln (Foto: Alireza Boeini / Alamy / Alamy / Profimedia / Profimedia)
Donald Tramp
Donald Tramp (Foto: Jim Lo Scalzo / EPA;)
Protesti u Teheranu, Iran, 9. januara
Protesti u Teheranu, Iran, 9. januara (Foto: UGC via AP / Tanjug/AP)
Vrhovni vođa Irana Ali Hamnei ispred slike nekadašnjeg vrhovnog vođe Ruholaha Homeinija
Vrhovni vođa Irana Ali Hamnei ispred slike nekadašnjeg vrhovnog vođe Ruholaha Homeinija (Foto: ZUMA Press Wire / Shutterstock Editorial / Profimedia / Profimedia)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal