FAZ je objavio članak o 'Sarajevskom safariju', izražavajući sumnju u verodostojnost priča da su stranci plaćali da pucaju na civile tokom opsade Sarajeva
Novinar Martens i sagovornici iz Sarajeva smatraju da ne postoje potvrđeni dokazi za ove tvrdnje, a one se uglavnom baziraju na glasinama
Nemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) objavio je danas tekst svog dopisnika sa Balkana Mihaela Martensa o takozvanom "Sarajevo safariju", u kojem sarajevski pisci i novinari izražavaju sumnju u tvrdnje da su tokom rata u Bosni i Hercegovini bogati stranci plaćali da sa položaja srpskih snaga pucaju na civile u opkoljenom Sarajevu, navodeći da nema potvrđenih dokaza za takve tvrdnje.
Martens u tekstu postavlja i pitanje kako je priča o "Sarajevo safariju", koju njegovi sagovornici uglavnom smatraju neutemeljenom ili preuveličanom, uspela da privuče toliku pažnju javnosti i zašto su je brojni mediji, uključujući u početku i FAZ, prenosili kao verodostojnu.
On dodaje da je priča o navodnim "turistima u lovu na ljude", koja se poslednjih godina ponovo pojavila u javnosti, privukla veliku pažnju uprkos tome što za nju, kako ističe, nema potvrđenih dokaza.
On navodi da je FAZ prethodno ukazao na nelogičnosti u toj priči i sumnjiv kvalitet pojedinih izvora, dok je regionalni portal "Balkan insajt" (BIRN) objavio opsežnu istragu, čiji je zaključak, kako navodi, bio da osim glasina nema dokaza.
Prema zaključku te istrage, kako navodi Martens, osim glasina nema dokaza koji potvrđuju postojanje organizovanog "safarija", a kako prenosi Dojče vele, do sličnog zaključka došao je i nemački portal "Ubermedien".
Martens je u svojoj analizi razgovarao sa više sarajevskih autora i novinara koji različito pristupaju toj temi, ali su uglavnom skeptični prema tvrdnjama o masovnom učešću stranaca u pucanju na civile.
"Ratni mitovi i legende nastajali iz očaja"
Sarajevski pisac Miljenko Jergović, autor romana "Sarajevo Marlboro", kaže da od početka nije verovao u tu priču i ocenjuje da ona vređa sećanje na žrtve opsade Sarajeva.
Jergović je za FAZ rekao da ni tokom rata nije bilo neobično da se u medijima objavljuju priče koje nisu predstavljale "golu istinu", ocenjujući da su ratni mitovi i legende često nastajali iz očaja, a ne nužno kao rezultat propagande ili zle namere.
On, kako navodi Martens, nije siguran ni da li je priča o "safariju" nastala u Sarajevu i odatle se proširila svetom ili je u Sarajevo stigla spolja kao svojevrsno "ulepšavanje" ratne patnje, ali, kako napominje, ona svakako "vređa sećanje na žrtve opsade Sarajeva".
Pisac i kolumnista Haris Imamović smatra da uspeh priče može da se poveže sa nezadovoljstvom prema elitama i potrebom dela zapadne publike za narativima u kojima bogati i moćni ljudi nisu samo privilegovani već i moralno pokvareni.
Imamović u razgovoru sa Martensom povlači paralelu između "Sarajevskog safarija", teorije zavere "Picagejt" i stvarnog skandala povezanog sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom, navodeći da sve te priče, iako različite po karakteru, počivaju na sličnom motivu. On ne isključuje mogućnost da je bilo pojedinačnih stranaca koji su plaćali da pucaju na civile, ali ne veruje da ih je bilo stotine.
Kao jedan od razloga za sumnju navodi činjenicu da većina novinara koji su poslednjih godina pisali o "Sarajevskom safariju" ranije nije izveštavala iz BiH ili regiona, dok su novinari koji su tada živeli u Sarajevu bili skeptični prema takvim tvrdnjama.
Pisac Ivan Lovrenović, koji danas živi u sarajevskom naselju Grbavici, kaže da se priča o stranim "safari turistima" u to vreme nije pominjala.
"Možda su bila jedan ili dva takva slučaja. Ali masovno, sistematski? Ne", rekao je Lovrenović.
"Holivudska priča"
On nastanak priče o "safariju" povezuje sa fenomenom koji naziva "samodestruktivnom viktimizacijom", odnosno sklonošću društva da stvarno stradanje dodatno uveličava legendama, što, kako ocenjuje, dugoročno može da šteti društvu.
Novinar sarajevskog "Dnevnog avaza" Danijal Hadžović kaže da ne smatra nužno da je priča o "Sarajevskom safariju" u potpunosti izmišljena, ali je skeptičan prema načinu na koji su je pojedini mediji predstavili.
On podseća da su tokom višegodišnje opsade svakodnevno ubijani građani Sarajeva i ocenjuje da je priča o nekolicini stranih "lovaca" postala zanimljivija zapadnim medijima od šireg konteksta rata.
Prema njegovoj oceni, priča o bogatim strancima koji iz zabave pucaju na ljude predstavlja "holivudsku priču" koja može da skrene pažnju sa stvarnih događaja tokom rata u BiH.
(Tanjug)
