Smrdibube uzrokuju značajne probleme na paradajzu i paprici tokom kasnog leta, ostavljajući vidljiva oštećenja na plodovima
Ove štetočine isisavaju biljne sokove, stvarajući blede i sunđeraste mrlje, ali često nije potrebno baciti ceo plod
Taman kada se čini da je najteži deo sezone iza baštovana i povrtnjak počne obilno da vraća sav trud uložen tokom proleća i leta, na paradajzu se pojavljuju neželjeni gosti. Smrdibube poslednjih godina mnogim baštovanima pred kraj leta stvaraju probleme upravo na zrelim plodovima. Napadaju različito povrće, a paradajz i paprika spadaju među kulture na kojima njihovo hranjenje može ostaviti vrlo vidljiva oštećenja.
Problem postaje posebno očigledan kada se na naizgled zdravom paradajzu pojave blede, žućkaste ili beličaste mrlje. Odrasle smrdibube i njihove nimfe imaju usni aparat kojim probijaju pokožicu ploda i isisavaju biljne sokove. Posledica mogu biti takozvane mutne ili "oblačne" mrlje, a ispod mesta hranjenja tkivo može postati beličasto i sunđerasto.
Koliko će plod biti oštećen zavisi i od njegove razvijenosti. Na mesnatom povrću poput paradajza hranjenje smrdibuba može da izazove površinske i unutrašnje promene, dok se na zrelim plodovima neretko vide samo neugledne promene boje.
Takva oštećenja sama po sebi ne znače nužno da ceo plod treba baciti. Manje oštećeni deo moguće je odstraniti ako ostatak ploda nema znakove truljenja ili drugih bolesti.
Pregledajte paradajz svaki dan
Najjednostavniji način borbe u kućnoj bašti zapravo ne uključuje nikakvo prskanje. Biljke treba redovno pregledati, posebno donju stranu listova, stabljike i grozdove plodova, jer se tu mogu skrivati odrasle jedinke, nimfe i grupe jaja.
Ako se otkriju dok ih još nema mnogo, ručno uklanjanje može biti sasvim efikasno. Smrdibube se mogu pokupiti rukavicama ili lagano istresti sa biljke u posudu sa vodom i malo sapuna. Pritom treba računati da se, kada osete opasnost, često jednostavno puste sa biljke i padnu na zemlju, pa posudu ima smisla držati ispod lista ili ploda dok ih uklanjate. Fizičko uklanjanje posebno je korisno u manjim baštama u kojima je moguće svakodnevno pregledati nekoliko desetina biljaka.
Uništite jaja pre nego što nastane cela kolonija
Na listovima vredi tražiti i nakupine jaja i ukloniti ih čim ih primetite. Stručnjaci upravo traženje i uništavanje grupa jaja navode među osnovnim metodama kontrole smrdibuba u povrtnjaku. Time se problem prekida pre nego što se izlegne veliki broj nimfi koje će početi da se hrane na biljkama.
Ne ostavljajte im skrovišta
Korov i biljni ostaci nisu samo estetski problem jer štetočinama mogu pružiti mesta za skrivanje i prezimljavanje. Nakon berbe dobro je ukloniti ostatke povrtarskih kultura, opalo lišće i drugi biljni materijal koji se nepotrebno gomila oko leja. Čistija bašta smanjuje broj pogodnih mesta na kojima smrdibube mogu da prežive i ponovo se pojave sledeće sezone.
Zaštitna mreža može pomoći, ali treba krenuti ranije
Jedna od preventivnih mogućnosti je fizička barijera, odnosno zaštitna mreža koja insektima onemogućava pristup biljkama. Takva zaštita najbolje deluje kada se postavi ranije tokom sezone, pre nego što se štetočine već nasele na biljkama. Kod paradajza pritom treba voditi računa da zaštita ne otežava negu biljaka i pristup cvetovima oprašivačima u periodu kada su oni potrebni.
Ne uništavajte sve insekte u bašti
Smrdibube imaju prirodne neprijatelje, pa neselektivno prskanje jakim insekticidima može napraviti više štete nego koristi. Sredstva širokog spektra mogu uništiti i korisne insekte i oprašivače, a biologija smrdibuba ionako otežava njihovu potpunu kontrolu insekticidima. Zato se u kućnim baštama prednost daje praćenju biljaka i fizičkom uklanjanju.
Kod jakog napada postoje registrovana sredstva za zaštitu povrća, ali proizvod uvek mora biti izričito dozvoljen za konkretnu kulturu i štetočinu, a mora se poštovati i vreme koje mora da prođe između tretiranja i berbe. To je posebno važno upravo sada, kada se paradajz bere gotovo svakodnevno. Pojedini preparati poput insekticidnog sapuna mogu delovati na mlađe razvojne stadijume nekih smrdibuba, dok je na odrasle jedinke efekat znatno slabiji.
(Večernji list)