Analize sugerišu da Zosija ima skandinavske korene, ali je verovatno odrasla u lokalnoj zajednici kao migrantkinja druge generacije
U grobu su pronađeni i luksuzni predmeti od svile, srebra i zlata, što ukazuje na viši društveni status
Mlada žena sahranjena u Poljskoj u 17. veku sa srpom preko vrata i katancem pričvršćenim za prst na nozi možda je bila smatrana autsajderom u zajednici koja se očigledno plašila da bi mogla da se vrati iz mrtvih, pokazuju nova arheološka istraživanja.
Žena, koju istraživači nazivaju Zosija, otkrivena je 2022. godine na groblju u Pjenju, na severu Poljske. Njen neobičan grob privukao je međunarodnu pažnju zbog neobičnih mera koje su, po svemu sudeći, preduzete kako bi se sprečilo da pokojnica napusti grob.
Arheolozi su pronašli trouglasti katanac pričvršćen za palac njenog levog stopala, dok je preko vrata bio položen gvozdeni srp, sa sečivom okrenutim ka grlu. Istraživači su sada pronašli dokaze koji ukazuju na još jednu moguću zaštitnu meru: predmet sa visokim udelom bakra koji joj je, po svemu sudeći, stavljen u usta.
Novi uvid u život i poreklo
Nalazi, objavljeni u časopisu „Journal of Archaeological Science: Reports“, pružaju nove uvide u život, poreklo i način na koji je mlada žena sahranjena, ali i u strahove i natprirodna verovanja zajednice koja ju je sahranila, piše Heritagedaily.
Analizom posmrtnih ostataka utvrđeno je da je Zosija umrla sredinom 17. veka, u dobi između 17 i 19 godina.
Profesor Darijuš Polinjski sa Univerziteta "Nikola Kopernik" u Torunju, koji je predvodio arheološki tim, rekao je da je katanac mogao da ima više značenja u tadašnjoj pogrebnoj simbolici. Mogao je da predstavlja kraj zemaljskog života i prelazak u svet mrtvih, ali i da simbolično prekine vezu između pokojnice i živih. U nekim tradicijama, ovakve mere imale su za cilj da spreče pokojnika da se vrati među žive ili čak da zaustave širenje epidemija.
Grob je ponovo otvaran da se postavi srp
Istraživači sada veruju da srp verovatno nije postavljen u grob tokom prvobitne sahrane Zosije, već da je naknadno postavljen preko njenog vrata. Položaj srpa bio je posebno značajan. Prema tadašnjim verovanjima, ako bi pokojnica pokušala da ustane, sečivo bi joj preseklo grlo ili čak odseklo glavu.
Gvozdeni predmeti i oštri alati u narodnim verovanjima često su smatrani zaštitom od vradžbina, demona i drugih zlonamernih natprirodnih sila.
Analiza ostataka materijala sa drvene drške srpa pokazala je da je ona najverovatnije bila napravljena od breze, jove ili javora. Breza je u narodnim verovanjima bila povezivana sa zaštitom od demona i vradžbina, što je moglo da doda još jednu simboličnu dimenziju sahrani.
Naučnici su takođe otkrili velike zelenkaste mrlje na Zosijinom nepcu, kao i promene boje na lobanji, unutar nosne šupljine i na prva dva vratna pršljena. Ove promene ukazuju na to da je predmet koji je sadržao značajnu količinu bakra možda bio stavljen u njena usta prilikom sahrane.
Da li je Zosija bila strankinja?
Naučna analiza pružila je i nove tragove o Zosijinom poreklu. Genetski podaci ukazuju na mogućnost da je imala skandinavsko poreklo. Međutim, analiza izotopa stroncijuma ne potvrđuje da je lično migrirala iz Skandinavije. Umesto toga, istraživači smatraju da je možda bila migrantkinja druge generacije ili da je imala porodične korene van lokalne zajednice, dok je odrastala u oblasti oko današnjeg Pjenja.
Bila je visoka između 162 i 168 centimetara, što je bilo prosečno za mlade žene tog perioda. Postoje i indicije da je možda pripadala relativno privilegovanom društvenom sloju. Oko njene vilice pronađeni su fragmenti složene tkane trake. Analiza je pokazala da je njena osnova bila napravljena od svile, dok su četiri niti duž ivica bile od čistog srebra i zlata.
Uzrok smrti i dalje misterija
Raniji pregledi pokazali su da je Zosija imala hemangiom, odnosno vaskularni tumor, na grudnoj kosti. To stanje je moglo da izazove bol, kao i vidljivu deformaciju ili otok na grudima.
Ipak, istraživači ne veruju da je to nužno bio uzrok njene smrti.
Dalja istraživanja su u toku. Naučnici kažu da su sve bliži odgovoru na pitanje šta je usmrtilo mladu ženu, ali će biti potrebne dodatne analize pre nego što se donese konačan zaključak, piše Heritagedaily.
Rekonstrukcija Zosijinog lica, koju je 2024. godine uradio interdisciplinarni tim antropologa i medicinskih stručnjaka, ponovo je skrenula pažnju na ovaj slučaj i pretvorila neobičnu arheološku sahranu u priču o stvarnoj osobi koja je živela pre više od tri veka.
Inače, Pjenj se smatra najvećom poznatom nekropolom u Poljskoj sa grobovima ovog tipa. Tim profesora Polinjskog otkrio je na lokalitetu 101 grob, među kojima je najmanje desetak okarakterisano kao netipično.