Naučnici sve češće upozoravaju da visok krvni pritisak nije samo posledica loše ishrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugeriše da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom delu mozga. Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu nerava smeštenom u moždanom stablu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, varenja i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tokom smejanja, vežbanja ili kašljanja, podstičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvuke.
Anđela SkorobaćNovinarstvom se bavim od 2024. godine, uporedo sa poslom student sam Fakulteta političkih nauka, smer novinarstvo i komunikologija. Ljubav prema novinarstvu sam razvila još u osnovnoj školi, i još tada znala sam da će ovo biti moj poziv. Prethodno sam radila na rubrici sveta, kao i na informativnoj rubrici, posebno interesovanje imam za geopolitičke teme i svet poznatih, kojima posvećujem pažnju i u slobodno vreme.
Možda vam PRITISAK raste zbog ovog problema: Nisu u pitanju stres i ishrana, novo istraživanje šokiralo
Naučnici sve češće upozoravaju da visok krvni pritisak nije samo posledica loše ishrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugeriše da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom delu mozga. Reč je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu nerava smeštenom u moždanom stablu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, varenja i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tokom smejanja, vežbanja ili kašljanja, podstičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvuke.