Ćerka mađarskog grofa u izbeglištvu srpskog kneza postala je „kneginja serbska“. Juliju Obrenović (1831–1919) oduševila je Srbija u koju je došla zaljubljena, ali sve je nestalo krahom bračne ljubavi. Neki delovi Beograda ipak čuvaju trag kneginje šekspirovskog imena, a na njen lik podseća i izložba „Anastas Jovanović – Umetnost i novi mediji“ u Konaku kneginje Ljubice.
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.
Julija je bila mađarska grofica, kneginja-preljubnica srpska. Neki delovi Beograda i danas nose njen trag
Ćerka mađarskog grofa u izbeglištvu srpskog kneza postala je „kneginja serbska“. Juliju Obrenović (1831–1919) oduševila je Srbija u koju je došla zaljubljena, ali sve je nestalo krahom bračne ljubavi. Neki delovi Beograda ipak čuvaju trag kneginje šekspirovskog imena, a na njen lik podseća i izložba „Anastas Jovanović – Umetnost i novi mediji“ u Konaku kneginje Ljubice.
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.