Širi se karta Evrope na kojoj je Srbija BAŠ U CRVENOM, a tiče se važnog parametra u načinu života: Ovo nas izdvaja od većeg dela Starog kontinenta
- Analiza Brilliant Maps-a bazirana na podacima Eurostata prikazuje varijacije u preferencijama stambenih objekata širom Evrope.
- U severnim i skandinavskim zemljama dominiraju samostojeće kuće, što se povezuje s višim standardom i manjom gustinom naseljenosti.
Na društvenim mrežama pojavila se karta Evrope koju je objavila stranica Brilliant Maps, zasnovana na podacima Eurostata, a koja prikazuje najčešći oblik stanovanja u evropskim državama. Iako na prvi pogled deluje kao jednostavna vizuelna podela, podaci sa mape ukazuju na duboke razlike u načinu života širom Starog kontinenta, kao i na dugoročne istorijske, ekonomske i društvene uticaje.
Prema dostupnim podacima, Evropa je jasno podeljena na nekoliko zona. U jugoistoi severnim zemljama dominiraju porodične kuće, najčešće samostojeće ili smeštene van gušće naseljenih urbanih celina. Ovakav model stanovanja povezuje se sa nižom gustinom naseljenosti, višim životnim standardom i drugačijim urbanističkim planiranjem.
Suprotno tome, u južnoj i delu srednje Evrope preovlađuje stanovanje u višestambenim zgradama. Sličan obrazac prisutan je i u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, što se uglavnom dovodi u vezu sa ubrzanom urbanizacijom i stambenim politikama druge polovine 20. veka, kada je kolektivno stanovanje bilo dominantan model rešavanja stambenog pitanja.
Srbi, Poljaci i Nemci ne daju kuće za stanove
U zemljama poput Nemačke i Poljske, ali i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, prema mapi su i dalje najzastupljenije samostojeće porodične kuće. U tim državama istorijski je postojala snažna tradicija gradnje kuća na sopstvenim parcelama, naročito van velikih gradskih centara.
Skandinavske zemlje takođe se izdvajaju po visokom udelu porodičnih kuća, što je povezano sa manjom gustinom stanovništva, višim primanjima i dugoročnim planskim razvojem naselja. Sa druge strane, Španija ima jedan od najvećih procenata stanovnika koji žive u stanovima, a slična situacija beleži se i u Italiji, Grčkoj i Portugalu, gde su gusto naseljeni gradovi i višedecenijska tradicija višestambene gradnje oblikovali savremeni stambeni obrazac.
Ovi podaci dobijaju dodatni značaj u trenutku kada se širom Evrope sve više govori o rastu cena nekretnina, dostupnosti stanovanja i demografskim izazovima. Visok udeo stanova često znači i veću zavisnost od tržišta nekretnina, kredita i najma, što posebno pogađa mlađe generacije i domaćinstva sa nižim prihodima.
Mapa tako ne govori samo o tome da li Evropljani žive u kućama ili stanovima, već pruža širu sliku razvoja pojedinih država, njihovih ekonomskih modela i društvenih prioriteta, koji su oblikovali način stanovanja kakav danas poznajemo.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.