Hipokalcemija - nizak nivo kalcijuma u krvi: Simptomi, uzroci i lečenje

Hipokalcemija se ne odražava samo na kosti: Nelečeni nizak nivo kalcijuma u krvi može da izazove neurološke i psihološke probleme

0
Hipokalcemija se dijagnostikuje ako je ukupna koncentracija kalcijuma u serumu (krvi) manja od 8,8 mg/dl
Hipokalcemija se dijagnostikuje ako je ukupna koncentracija kalcijuma u serumu (krvi) manja od 8,8 mg/dl

Simptomi hipokalcemije mogu biti blagi ili teški, uključujući nervne poremećaje i srčane probleme

Hipokalcemija je česta nuspojava nakon uklanjanja štitaste žlezde

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Hipokalcemija je prenizak nivo kalcijuma u krvi - minerala koji ima važnu ulogu u radu srca, kontrakciji mišića i prenosu nervnih impulsa. Njegov manjak može da bude neprimetan u blagim slučajevima, ali u težim oblicima izaziva grčeve, tetaniju i poremećaje srčanog ritma.

Kalcijum je jedan od najvažnijih i najčešćih minerala u telu. Većina kalcijuma u telu skladišti se u kostima, ali kalcijum je potreban i u krvi.

Kalcijum u krvi pomaže da:

  • nervi pravilno funkcionišu
  • omogućava kontrakciju mišića kako bi čovek mogao da se kreće
  • pomaže zgrušavanju krvi prilikom krvarenja
  • omogućava pravilno funkcionisanje srca.

Nizak nivo kalcijuma u krvi (hipokalcemija) može da ometa sposobnost tela da obavlja ove važne funkcije. Takođe, kalcijum je potreban u kostima da bi one bile jake.

Ako se ne unosi dovoljno kalcijuma putem ishrane, telo uzima kalcijum iz kostiju kako bi ga koristio u krvi, što može da oslabi kosti. Hipokalcemija se javlja kada su nivoi kalcijuma preniski u krvi, a ne u kostima.

Nivoi kalcijuma u krvi i kostima reguliše se pomoću dva hormona:

Važnu ulogu u održavanju nivoa kalcijuma ima i vitamin D, jer je neophodan za apsorpciju kalcijuma u organizmu.

Ko je u riziku od hipokalcemije

Hipokalcemija može da se javi kod ljudi svih uzrasta, uključujući i novorođenčad.

Starost u kojoj može da se razvije hipokalcemija obično zavisi od uzroka. Na primer, ako novorođenče ima hipokalcemiju, često je to zbog genetskog poremećaja.

Hipokalcemija je česta nuspojava nakon uklanjanja štitaste žlezde (tireidektomija). Približno 7 do 49 odsto ljudi ima privremenu hipokalcemiju nakon tireidektomije.

Simptomi hipokalcemije

Osobe sa blagom hipokalcemijom često nemaju nikakve simptome.

Simptomi blage hipokalcemije mogu da budu:

Ako se ne leči, tokom vremena hipokalcemija može da izazove neurološke ili psihološke simptome, uključujući:

Teška hipokalcemija - veoma nizak nivo kalcijuma u krvi, može da izazove sledeće simptome:

  • Peckanje u usnama, jeziku, prstima ruku i/ili nogu
  • Bolove u mišićima
  • Grčeve mišića u grlu koji otežavaju disanje (laringospazam)
  • Ukrućenje i grčeve mišića (tetanija)
  • Napade (konvulzije)
  • Nepravilne srčane ritmove (aritmija)
  • Zastoj srca ili kongestivnu srčanu insuficijenciju.

Šta izaziva hipokalcemiju

Održavanje stabilnog nivoa kalcijuma u krvi i telu uključuje mnoge složene funkcije i faktore. Zbog toga nekoliko različitih zdravstvenih stanja i poremećaja može da izazove hipokalcemiju.

U većini slučajeva, problem sa nivoom paratireoidnog hormona (PTH) i/ili nivoom vitamina D je uključen u uzrok hipokalcemije. To je zato što PTH pomaže u kontroli nivoa kalcijuma u krvi, dok vitamin D omogućava organizmu da pravilno apsorbuje kalcijum.

Tri najčešća uzroka hipokalcemije su:

  • Hipoparatiroidizam - nastaje kada paratireoidne žlezde - četiri male žlezde veličine zrna graška iza štitaste žlezde u vratu, ne proizvode dovoljno paratireoidnog hormona (PTH). Nizak nivo PTH izaziva nizak nivo kalcijuma u organizmu. Hipoparatiroidizam može da bude nasledni poremećaj ili posledica hirurškog uklanjanja jedne ili više paratireoidnih žlezda ili štitaste žlezde.
  • Nedostatak vitamina D - vitamin D pomaže organizmu da pravilno apsorbuje kalcijum, pa nedostatak vitamina D može da izazove nizak nivo kalcijuma u krvi (hipokalcemiju). Nedostatak vitamina D može da bude nasledni poremećaj, da se javi zbog nedovoljno izlaganja suncu ili nedovoljnnog unosa vitamina D putem ishrane.
  • Bubrežna insuficijencija (bubrežna slabost) - hipokalcemija kod hronične bubrežne insuficijencije javlja se zbog povećanog nivoa fosfora u krvi i smanjene bubrežne proizvodnje određenog tipa vitamina D.

Ostali uzroci hipokalcemije uključuju:

  • Određeni lekovi - bifosfonati, kortikosteroidi, rifampin, kalcitonin, hlorokin, cinakalcet, denozumab, foscarnet i plicamicin mogu da izazovu hipokalcemiju.
  • Pseudohipoparatiroidizam - Ovo je nasledni poremećaj koji uzrokuje da telo ne reaguje pravilno na normalan nivo paratireoidnog hormona (PTH). Telo se ponaša kao da nema dovoljno PTH, iako su nivoi PTH normalni.
  • Hipomagnezijemija - paratireoidnim žlezdama je potreban magnezijum da bi se proizvodio i oslobađao paratireoidni hormon (PTH), pa kada je nivo magnezijuma prenizak (hipomagnezijemija), proizvodi se premalo PTH, a nivo kalcijuma u krvi takođe opada (hipokalcemija).
  • Pankreatitis - približno 15 do 88 odsto ljudi sa akutnim pankreatitisom ima hipokalcemiju.
  • Određeni retki genetski poremećaji - genetske mutacije, kao što je DiDžordž sindrom, mogu da izazovu hipokalcemiju.

Kako se dijagnostikuje hipokalcemija

Hipokalcemija se dijagnostikuje kada je ukupna koncentracija kalcijuma u serumu (krvi) manja od 8,8 mg/dl. Lekar može slučajno da otkrije blagu hipokalcemiju prilikom rutinskih analiza krvi ili testiranjem zbog drugih zdravstvenih stanja.

Testovi koji se rade da bi se utvrdio uzrok hipokalcemije

Lekari koriste test krvi za određivanje koncentracije kalcijuma da bi dijagnostikovali hipokalcemiju. Utvrđivanje i dijagnostikovanje uzroka hipokalcemije jednako je važno kao i sama dijagnoza hipokalcemije.

Lekar može da sprovede sledeće testove ili procedure kako bi pronašao uzrok hipokalcemije ili da bude siguran da hipokalcemija ne utiče na druge delove tela:

  • Dodatni krvni testovi: Lekar može da uradi dodatne analize krvi da proveri nivoe magnezijuma, fosfora, paratireoidnog hormona (PTH) i/ili vitamina D.
  • EKG (elektrokardiogram): EKG je procedura koja koristi elektrode pričvršćene za grudi kako bi se izmerio srčani ritam. Hipokalcemija može da izazove nepravilnosti u ritmu srca.
  • Snimanje kostiju: Testovi za snimanje kostiju mogu da se koriste da se vidi da li postoje problemi sa kalcijumom u kostima, kao što su osteomalacija ili rahitis.

Kako se leči hipokalcemija

Najčešći način lečenja hipokalcemije su oralni suplementi kalcijuma. Lečenje uzroka hipokalcemije podjednako je važno kao i lečenje same hipokalcemije. Ako se koristi lek koji izaziva hipokalcemiju, lekar može da promeni ili prilagodi terapiju kako bi se nivoi kalcijuma vratili na normalu.

Sledeći tretmani i lekovi se često koriste za hipokalcemiju:

  • Oralni kalcijum: Tablete ili suplementi kalcijuma mogu da se koriste da se nivo kalcijuma vrati na normalu.
  • Suplement vitamina D: Osobe sa hroničnom hipokalcemijom često uzimaju suplement vitamina D zajedno sa kalcijumom kako bi telo moglo pravilno da apsorbuje kalcijum.
  • Sintetički oblik paratireoidnog hormona (PTH): Ako hipokalcemiju izaziva hipoparatiroidizam, lekar može da prepiše sintetički oblik PTH.
  • IV kalcijum glukonat: Ako je hipokalcemija teška i postoje grčevi ili spazmi mišića (tetanija), onda kalcijum glukonat može da se daje u bolnici intravenozno.
  • Ostali lekovi: U zavisnosti od uzroka hipokalcemije, mogu da se uzimaju i drugi lekovi kako bi se lečio i/ili kontrolisao uzrok.

(Cleveland Clinic)

Hipokalcemija se dijagnostikuje ako je ukupna koncentracija kalcijuma u serumu (krvi) manja od 8,8 mg/dl
Hipokalcemija se dijagnostikuje ako je ukupna koncentracija kalcijuma u serumu (krvi) manja od 8,8 mg/dl (Foto: Kitsawet Saethao / shutterstock)
Izdvajamo za vas