Ova odluka izazvala je nezadovoljstvo i zabrinutost kod američkih saveznika i u Kongresu, gde se upozorava na slabljenje borbene gotovosti i negativne geopolitičke posledice
Kritičari tvrde da ovakva politika podriva poverenje u američku zaštitu, jača rivale poput Kine i Severne Koreje i potencijalno podstiče Južnu Koreju da razmatra razvoj sopstvenog nuklearnog programa
Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da u poslednjem trenutku naredi Pentagonu drastično smanjenje obima zajedničkih vojnih vežbi sa Južnom Korejom izazvala je tektonski poremećaj u globalnim savezima Vašingtona. Odluka o kresanju jedanaestodnevnih manevara „Ulchi Freedom Shield“, doneta neposredno pred njihov početak, predstavlja direktnu kaznu Seulu jer je odbio da pruži vojnu podršku Sjedinjenim Državama u sukobu sa Iranom, ali i pokušaj da se ponovo otvori diplomatski kanal sa Pjongjangom.
Ucenjivanje i razočaranje Seulom
Južna Koreja, međutim, nije prva američka saveznica koja se našla na udaru ovakve politike. Od izbijanja američko-izraelskog sukoba sa Iranom ranije ove godine, Tramp je već zapretio smanjenjem vojne podrške nizu zemalja, oštro kritikujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju i Španiju. Uporedo s tim, najavio je i preispitivanje odnosa sa NATO alijansom, koju već dugo optužuje za tromo i nedovoljno izdvajanje novca za odbranu.
U pozadini najnovije odluke o Seulu stoji upravo to duboko nezadovoljstvo američkog predsednika saveznicima koji, po njegovom mišljenju, ne pružaju dovoljno kada je Vašingtonu to najpotrebnije. Tramp je javno otkrio, kako on tvrdi, da je od južnokorejskog predsednika Li Džej Mjunga tražio vojnu pomoć u operacijama protiv Irana, što je ovaj glatko odbio.
- Pozvao sam ga i pitao: "Da li biste nam malo pomogli oko Irana?" Rekao je: "Ne, hvala." Odgovorio sam mu: "Čekaj malo, imamo 39.000 vojnika tamo koji te čuvaju od tvog prvog komšije Kim Džong Una, a nećete da nam pomognete u jednostavnoj vojnoj operaciji? To je čudno" - izjavio je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu, poručivši: "Ne možemo ići okolo i štititi sve ove zemlje, posebno kada one nisu tu da pomognu nama."
Pored Irana, Tramp ponovo podgreva i finansijske razmirice. On tvrdi da su vojne vežbe preskupe za američke poreske obveznike i da Južna Koreja mora da izdvaja daleko više novca, zanemarujući činjenicu da je Seul već pristao na povećanje izdvajanja za odbranu i milijardske nabavke američkog naoružanja.
Signali Pjongjangu i poruka "Dobri smo, zar ne?"
Dok kažnjava dugogodišnjeg saveznika, Tramp istovremeno otvara vrata Pjongjangu. Pored toga što je vojne vežbe proglasio „neodgovarajućim i neprijateljskim signalom“ prema Severnoj Koreji, obnarodovao je da je obnovio kontakt sa Kim Džong Unom. Na društvenim mrežama objavio je fotografiju severnokorejskog lidera s telefonom uz opis: „Hej Donalde... Dobri smo, zar ne?“
Na pitanja novinara da li je Kim reagovao na smanjenje vežbi, Tramp je potvrdio da jeste.
- Kim Džong Un me je uvek tretirao sa velikim poštovanjem. Razumem ga i on razume mene. Ono što radim jeste da činim stvari bezbednijim - rekao je on.
Slabljenje odvraćanja i oštre reakcije u Vašingtonu
Ovaj potez izazvao je oštre kritike vojno-diplomatskih krugova u SAD i samom Kongresu, gde upozoravaju da se time narušava borbena gotovost i šalje opasna poruka rivalskim silama.
Senator Džek Rid, vodeći demokrata u Odboru za oružane snage Senata, direktno je ukazao na geopolitičke posledice.
- Kina i Rusija gledaju kako ovaj predsednik sa lakoćom napušta američke saveznike - i zapamtiće to sledeći put kada nas budu testirali - rekao je.
Penzionisani kontraadmiral Mark Montgomeri takođe upozorava na bezbednosne rizike ovakve politike, ističući da je „potpuno nelogično pružati ruku Severnoj Koreji kako bi se kaznila Južna Koreja“, dok bivši zvaničnik Stejt departmenta Den Rasel ocenjuje da predsednik štiti osećanja Kim Džong Una na račun bezbednosti SAD i Seula. Den Frid dodaje da ovakvo ponašanje „podriva Južnokorejce i Japance, plaši Tajvance, uznemirava NATO i hrabri Kinu i Severnu Koreju“.
Posebnu zabrinutost izaziva reakcija javnosti u Seulu. Stručnjaci upozoravaju da bi narušavanje poverenja u američki „nuklearni kišobran“ moglo da natera Južnu Koreju da ozbiljno razmotri razvijanje sopstvenog nuklearnog programa radi samoodbrane.
Diplomatsko hodanje po žici
Južnokorejska ambasada u Vašingtonu diplomatski je saopštila da Seul blisko koordinira sa SAD oko vežbi, ističući nadu da će dobri odnosi lidera između lidera SAD i Severne Koreje ipak voditi ka smislenom dijalogu i stabilnosti na Korejskom poluostrvu. Seul naglašava da aktivno doprinosi regionalnoj bezbednosti i da planira povećanje vojnog budžeta na 3,5% BDP-a.
Dok kritičari tvrde da Tramp ruši sistem savezništva građen od Drugog svetskog rata, retki zagovornici ove odluke navode da trošenje američkih resursa na masovne vežbe nema strateškog smisla.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li je smanjenje manevara početak trajne promene američke vojne doktrine u Aziji ili tek još jedna nepredvidiva epizoda u Trampovom transakcionom pristupu globalnoj politici.