Kremlj objašnjava ograničenja "terorističkim aktivnostima iz Kijeva", dok vojni analitičari ističu da je vojna tehnika presudno potrebna na frontu
Nedavni napadi ukrajinskih dronova na ruske ciljeve pokazali su mogućnosti pogotka ciljeva na udaljenosti većoj od 1.500 kilometara
Veličanstvena i obično pompezno najavljivana vojna parada povodom Dana pobede na Crvenom trgu u Moskvi 9. maja, ove godine će se - prvi put posle skoro dve decenije - obeležiti simbolično. Umesto oklopnih vozila i raketnih sistema na ulicama uz prisustvo desetina svetskih lidera, planiran je prelet avijacije s prikazivanjem ruske zastave. Razlog je, iako su se ruski zvaničnici potrudili da ulepšaju istinu, strah od ukrajinskih napada dronovima.
Rusko Ministarstvo odbrane navelo je juče u kratkom saopštenju da je izostanak tehnike i studenata vojnih škola "Suvorov" i "Nahimov" i kadetskih korpusa posledica "trenutne operativne situacije" u Ukrajini. Rat u Ukrajini ušao je već u petu godinu, a prethodnih godina parade s vojnom opremom i naoružanjem je ipak bilo, tako da se da naslutiti da se iza svega krije neki drugi razlog.
Kremlj je zauzeo nešto oštriji ton: u sredu je naveo da su "ukrajinske terorističke aktivnosti" razlog za izmene u ovogodišnjoj paradi povodom Dana pobede, kojom se obeležava 81. godišnjica sovjetske pobede nad nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.
- Parada će se održati. Ali ne zaboravimo, na kraju krajeva, da je prošle godine to bila jubilarna parada, parada velikih razmera, onakva kakva bi trebalo da se održi na značajan datum - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, naglasivši da će se parada održati, ali u smanjenom formatu, preneo je Tanjug.
Prošle godine je paradi prisustvovalo najmanje 27 stranih šefova država, a Crvenim trgom prošla je kolona tenkova, raketnih lansera i dronova. Ove godine, bar zasad se zna da će doći premijer Slovačke Roberto Fico.
Peskov je podsetio na jučerašnju izjavu predsednika Rusije Vladimira Putina da se "kijevski režim, koji svakodnevno gubi pozicije na bojnom polju, sada u potpunosti upustio u terorističku aktivnost".
Na paradi će ove godine biti predstavljen rad vojnika svih rodova i vidova Oružanih snaga Rusije koji obavljaju zadatke u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini, kao i onih na borbenom dežurstvu, uključujući i u sastavu komandnih mesta Strateških raketnih snaga, Vazdušno-kosmičkih snaga i na brodovima Ratne mornarice, navodi se u saopštenju.
Putin traži privremeni prekid vatre
Putin je predložio u sredu u telefonskom razgovoru sa američkim predsednikom Donaldom Trampom privremeni prekid vatre u Ukrajini do Dana pobede u Drugom svetskom ratu, 9. maja, izjavio je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da je Tramp podržao tu inicijativu. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je naložio predstavnicima Ukrajine da stupe u kontakt sa Trampovim timom i razjasne detalje ruskog predloga o kratkoročnom prekidu vatre.
Tokom više od dve i po decenije Putinove vlasti, Dan pobede postao je centralni deo njegove vizije ruskog identiteta. Međutim, od početka rata u Ukrajini, propagandna mašinerija Kremlja dala mu je novo značenje, pri čemu je ruski lider koristi da opravda sukob, navodi se u analizi "Gardijana".
Strah od ukrajinskih napada
Ruski vojni blogeri i analitičari sugerišu da Moskva strahuje da bi ukrajinski dronovi velikog dometa mogli da gađaju vojnu tehniku pre ili tokom parade.
- Tehnika je ranjiva čak i tokom priprema, jer se kolone parkiraju i vežbaju van Moskve, na otvorenim poligonima koje je lako pogoditi dronovima. Gađanje vojnika u centru grada, među građanima, ne bi bilo tako jednostavno - objasnio je nezavisni analitičar Ruslan Levijev za televiziju "Rejn".
Nije isključeno ni da Rusi danas nemaju dovoljno vojnih vozila i opreme kojima bi mogli da paradiraju, budući da je većina na frontu. A povlačenje zarad prikazivanja na Crvenom trgu iziskivalo bi određene rizike budući da ukrajinski dronovi dugog dometa nastavljaju da gotovo svakodnevno gađaju teritoriju Rusije. Napadi su uglavnom usmereni na industrijske i vojne ciljeve, uključujući naftnu infrastrukturu i logističke centre, a ponekad izazivaju i velike požare i evakuacije civila.
Ruski grad Tuapse - "nova Hirošima"
Primer koji se posebno istakao protekle nedelje je ruski grad Tuapse, koji se nalazi na obali Crnog mora nedaleko od Sočija, gde je u više navrata gađana rafinerija nafte. Buktali su i požari, evakuisani civili, grad je bio prekriven otrovnom crnom kišom zbog čega su vlasti savetovali stanovnicima da ostanu u zatvorenom prostoru.
"Posledice bombardovanja Tuapsea su naprosto monstruozne. Ovo što se sada dešava u Tuapseu je Hirošima, samo bez radijacije", objavio je ranije proruski Telegram kanal "RIA Kaćuša.
Pavel Kukhmirov, poznat pod nadimkom "Šeksip" i pripadnik ruskih posredničkih snaga u Donbasu, izjavio je na svom Telegram kanalu da grad Tuapse "više ne postoji" i uporedio situaciju sa černobiljskom katastrofom iz 1986. godine.
"Zemlja je zatrovana, voda je zatrovana, vazduh je zatrovan. Upravo sada tamo pada crna kiša, kao u Hirošimi - voda pomešana sa čađi iz nafte", napisao je on.
Izlivanje nafte izazvano ranijim udarima proširilo se na 77 kilometara duž obale Crnog mora za samo nekoliko dana. Proglašeno je i regionalno vanredno stanje.
Ciljevi pogođeni sa 1.500 kilometara udaljenosti
Nedavno su ukrajinski dronovi pogodili i naftnu pumpu u Permskoj oblasti u Rusiji, duboko u Uralu.
Zelenski je u sredu pohvalio "preciznost" ukrajinske Službe bezbednosti, ističući da su ciljevi pogođeni sa udaljenosti veće od 1.500 kilometara.
"Nastavićemo da povećavamo ovaj domet", napisao je na platformi "Iks" (X), dodajući da je svaki udar usmeren na slabljenje ruske vojne industrije, logistike i izvoza nafte.
Analitičari, međutim, upozoravaju da ne treba preuveličavati ekonomski uticaj ovih napada. Rast cena nafte, podstaknut sukobima na Bliskom istoku, poslednjih meseci održava visoke prihode Rusije od energetike, omogućavajući Moskvi da i dalje ostvaruje milijarde, uprkos napadima na deo njenih rafinerija.
Zaštitni prsten oko Putinove rezidencije gde mu žive sinovi
Da se Putinu strah uvukao u kosti može se naslutiti i na osnovu poteza iz marta tekuće godine. Ruske vlasti su izgradile sedam novih tornjeva protivvazdušne odbrane (PVO) opremljenih sistemima "pancir" oko predsedničke rezidencije u Valdaju, Putinove vile u kojoj mu žive sinovi Ivan i Vladimir, izvestio je ranije "Radio Liberti".
Satelitski snimci kompanije "Planet" pokazuju da je izgradnja na svih sedam tornjeva započela istovremeno 17. marta, a neki od njih su već opremljeni raketnim sistemima zemlja-vazduh. Odbrana je sada navodno organizovana u dva koncentrična prstena, većeg i manjeg prečnika, čime je ukupan broj PVO sistema u neposrednoj blizini rezidencije porastao na 27, preneo je "Večernji list".