Naučnici upozorili na grešku zbog koje bi Zemlja mogla da se vrati u ledeno doba

ZEMLJA SE VRAĆA U LEDENO DOBA?! Naučnici upozorili na grešku koja bi mogla da dovede do velikog preokreta

0
Zamrznuta reka Songhua u Harbinu, Kina, 2. januara 2025.
Zamrznuta reka Songhua u Harbinu, Kina, 2. januara 2025.

Ako je zagrevanje previše intenzivno i traje predugo, prirodni termostat Zemlje ne ispravlja stvari, već preterano reaguje

U ovom scenariju, plankton definitivno ne bi bio naš prijatelj, kažu naučnici

Naučnici su upozorili na klimatsku "grešku" zbog koje bi Zemlja mogla da se vrati u ledeno doba.

Godinama smo verovali da klimatske promene idu samo u jednom pravcu - ka toploti. Ali šta ako, umesto suvih zemljišta i topljenja leda, dođemo do onog "drugog kraja štapa" - hladnoće? Nova studija istraživača sa Univerziteta Kalifornija i Univerziteta Bremen sugeriše da bi ekstremno globalno zagrevanje moglo na kraju izazvati "grešku u matrici" i da bi klima Zemlje mogla da se vrati u ledeno doba.

Kako piše Unionrayo.com, toplota bi se okončala hladnoćom ne zato što se "uravnotežuje", već zato što preteruje, odnosno prelazi granicu balansa.

Čileanski glaciolozi posmatraju ledeni breg u Drejkovom prolazu kod Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku 10. marta 2020.
Čileanski glaciolozi posmatraju ledeni breg u Drejkovom prolazu kod Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku 10. marta 2020.

Prirodni termostat

Zemlja već milionima godina zna kako da se reguliše i geologija je bila zadužena za to. Kad nivo ugljen-dioksida (CO2) raste i temperature se povećavaju, pada više kiše, a ta kiša erodira stene i prenosi ugljenik u okeane, gde počinje rad planktona.

Ovaj mikroskopski plankton koristi ugljenik, raste, umire i tone. Sa njim, CO2 nestaje iz atmosfere na hiljade godina, što znači manje efekta staklene bašte i više hladnoće.

Do sada smo mislili da je ovo jedini "termostat" koji imamo i da je sve pod kontrolom.

Nuk, Island, 14. marta 2025.
Nuk, Island, 14. marta 2025.

Ovo je zastrašujući deo

Studija sugeriše da, ako je zagrevanje previše intenzivno i traje predugo, taj termostat ne ispravlja stvari, već preterano reaguje. To bi značilo da okeani postaju bogati hranljivim materijama - pre svega fosforom - što bi izazvalo prekomerni rast fitoplanktona.

Više ugljenika bi bilo zarobljeno.

Problem je u tome što bi morsko dno počelo da apsorbuje CO2 mnogo brže nego što ga, na primer, oslobađaju vulkani. Temperature bi tada počele brzo da padaju, gurajući planetu u tešku glacijaciju, veoma sličnoj ledenom dobu.

Ledeno doba, ilustracija
Ledeno doba, ilustracija

Plankton: heroj ili zlikovac?

Obično pričamo o planktonu kao savezniku u borbi protiv klimatskih promena - i on to zaista jeste.

Ali, u ovom scenariju, plankton definitivno ne bi bio naš prijatelj. U veoma toplim okeanima sa malim sadržajem kiseonika, fosfor se ponovo oslobađa, hraneći plankton još više. To bi, kako navodi Unionrayo.com, stvorilo "zavistan ciklus":

  • više hranljivih materija
  • više planktona
  • više zarobljenog CO2
  • više hladnoće
Antarktik
Antarktik

Da li zaista dolazi novo ledeno doba

Na prvom mestu, ovo je hipoteza. Drugo, naučnici naglašavaju da - ako bi se ovo desilo - govorimo o stotinama hiljada godina. Mi nećemo biti tu da to doživimo.

Kratkoročno, problem ostaje isti - ekstremna toplota, suše, porast nivoa mora i mnogo ozbiljniji atmosferski fenomeni.

Hladnoća bi stigla tek kada ljudi više ne bi bilo, navodi portal.

BONUS VIDEO

Zamrznuta reka Songhua u Harbinu, Kina, 2. januara 2025.
Zamrznuta reka Songhua u Harbinu, Kina, 2. januara 2025. (Foto: ANDRES MARTINEZ CASARES / EPA;)
Čileanski glaciolozi posmatraju ledeni breg u Drejkovom prolazu kod Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku 10. marta 2020.
Čileanski glaciolozi posmatraju ledeni breg u Drejkovom prolazu kod Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku 10. marta 2020. (Foto: Felipe Trueba / EPA;)
Nuk, Island, 14. marta 2025.
Nuk, Island, 14. marta 2025. (Foto: mads claus rasmussen / EPA;)
Ledeno doba, ilustracija
Ledeno doba, ilustracija (Foto: OJA, Panther Media GmbH / Alamy / Profimedia)
Antarktik
Antarktik (Foto: ALEXANDER SEMENOV / Sciencephoto / Profimedia / Profimedia)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal