Protesti u Iranu, izazvani ekonomskim i političkim razlozima, doživeli su eskalaciju uz veliki broj učesnika i intenzivne reakcije vlasti
Iranske vlasti koriste stroge mere represije protiv demonstranata, dok međunarodna zajednica prati razvoj situacije
Iranske snage bezbednosti ubile su devetnaestogodišnju influenserku Dijanu Bahador, poznatu pod onlajn nadimkom Bejbi Rajder, tokom protesta protiv Islamske Republike, javile su organizacije za ljudska prava, objavio je britanski "Telegraf" .
Prema podacima grupe za ljudska prava „Hirdžani“, Bahador je dva puta upucana u gradu Gorgan oko ponoći 8. januara, a njeno telo je predato porodici dva dana kasnije. Dijana Bahador je bila poznata po objavljivanju video snimaka na kojima vozi motocikl bez obavezne marame (hidžaba).
Porodica dala lažnu izjavu?
Iranski državni mediji osporili su ove navode. Prema njihovoj verziji događaja, devojka, čije je pravo ime Šahrzad Mohami, poginula je 22. januara u provinciji Golestan nakon što je izgubila kontrolu nad motociklom i udarila u zaštitnu ogradu na auto-putu.
Izvori bliski porodici žrtve kažu da su vlasti uslovile predaju tela tajnim sahranjivanjem i javnim poricanjem da su devojčicu ubile vladine snage.
Na Instagram nalogu Dijane Bahador objavljena je priča u kojoj se tvrdi da je njena smrt posledica nesreće, uz apel pratiocima da ne šire glasine. Iako sadržaj više nije dostupan na nalogu, organizacije za ljudska prava tvrde da je porodica dala izjavu pod pritiskom obaveštajnih službi.
Popularna na društvenim mrežama
„Telegraf“ izveštava da je influenserka imala 150.000 pratilaca na Instagramu, sa kojima je delila video snimke na kojima vozi i izvodi trikove na motociklu bez marame. Obe aktivnosti su zakonski zabranjene ženama u Iranu, ali je njen profil od tada porastao na 189.000 pratilaca.
Iako „Telegraf“ datira njenu poslednju objavu – video na kojem pleše na motociklu u kožnoj jakni – na 6. januar, taj sadržaj je zapravo objavljen dva dana ranije, 4. januara.
Međutim, prava zabuna je nastala 27. januara kada se na profilu pojavio novi video. Na njemu devojka koja liči na Dijanu Bahador pleše uz pesmu „Dokhtare Irooni“ (Iranska devojka) pevača Siavaša, ali ostaje nepoznato ko je objavio video, kada je zapravo snimljen, niti da li je uopšte autentičan.
Prema rečima aktivista, snage bezbednosti su koristile teško naoružanje, uključujući mitraljeze, kako bi ugušile proteste u Gorganu 8. januara, kada je Bahador navodno ubijen. Svedoci su potvrdili organizacijama za ljudska prava da je intervencija te noći bila znatno intenzivnija u poređenju sa protestima održanim prethodne večeri.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine, prvobitno izazvani naglim padom vrednosti iranskog rijala i visokom inflacijom. Demonstracije su brzo prerasle u antirežimski pokret, delimično podstaknut porukama podrške američkog predsednika Donalda Trampa i bivšeg prestolonaslednika Reze Pahlavija. Neki Iranci ih smatraju delimično odgovornim za veliki broj žrtava jer su podsticali narod da se suprotstavi režimu. Pahlavi je jednom rekao nenaoružanim demonstrantima da napadnu „režimski propagandni aparat“ kao legitimne mete, iako su mesta bila pod naoružanom stražom, objavio je „Telegraf“.
Eskalacija protesta
Kako se protesti od 9. januara jenjavaju, iransko pravosuđe najavljuje oštar obračun sa desetinama hiljada pritvorenika. Vrhovni sudija Golamhosein Mohseni Edžei upozorio je da neće biti milosti za one za koje se dokaže da su počinili zločine protiv nacionalne bezbednosti.
Istovremeno, tenzije su dostigle vrhunac dolaskom američke udarne grupe nosača aviona „Abraham Linkoln“, u pratnji tri razarača klase „Arli Berk“. Dok Vašington razmatra opcije za vojne udare, Teheran odgovara da povećano prisustvo američke mornarice neće pokolebati njihovu odlučnost. Kao simbol otpora, u Teheranu je postavljen mural koji prikazuje uništeni američki nosač aviona sa palubom prekrivenom telima, sa kojih krv teče u more u obliku američke zastave. Sliku prati poruka: „Ko seje vetar, žanje oluju“.
(Telegraph)