Litvanski ministar odbrane upozorava da bi Rusija mogla izvršiti nekonvencionalne napade
Američki zvaničnici tvrde da bi nedostatak ruskih uspeha u Ukrajini mogao Putina navesti da pokuša da ostvari pobedu konfrontacijom sa NATO-om
Američke obaveštajne službe tvrde u najnovijem izveštaju, da bi ruski predsednik Vladimir Putin u narednih nekoliko godina mogao da pokuša da testira odlučnost NATO-a ograničenim napadom na neku od zemalja članica.
Kako piše "Volstrit džornal", mogući scenariji ne predviđaju invaziju velikih razmera, već:
- sajber napade
- sabotaže
- ili kopneni upad malog obima
Ove procene, koje su opisali američki zvaničnici, dolaze usred nedostatka kritične municije koja bi bila potrebna američkoj vojsci za suočavanje s Rusijom ili Kinom u potencijalnom budućem ratu, pre svega zato što su Sjedinjene Američke Države (SAD) drastično smanjile svoje zalihe takvog oružja zbog transfera Ukrajini nakon ruske invazije, kao i zbog sukoba sa Iranom.
Izvori navode da ugrožene zalihe uključuju:
- precizne rakete dugog dometa
- taktičke raketne sisteme vojske
- rakete zemlja-vazduh kratkog dometa Stinger
Odgovarajući na kritike o nestašici, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je juče da su "i Sjedinjenim Državama potrebne rakete", nakon što je predsednik Volodimir Zelenski ponovo apelovao za slanje vojne pomoći. Koristeći ove propuste u ukrajinskoj odbrani, ruske snage su pojačale napade na Kijev.
Kada bi mogao Putin da napadne
U izveštaju se navodi da se ranije smatralo da neće da dođe do napada na neku od članica NATO, s obzirom na rusku preokupaciju ratom u Ukrajini, ali nove prognoze američkih obaveštajnih službi slične su o upozorenjima pojedinih evropskih zvaničnika poslednjih meseci.
U junu je načelnik nemačke vojske, general-pukovnik Kristijan Frojding, upozorio da bi Rusija mogla u naredne tri godine da ima sposobnost napada na zemlje članice NATO-a, odnosno da bi veliki hibridni ratni napad, ili čak ograničeni kopneni upad, mogao da se dogodi između jeseni ove godine i 2029. godine.
Američki službenici ističu da se vladar Kremlja nalazi pod sve većim domaćim pritiskom da proglasi pobedu, dok su ruski dobici na frontu zanemarljivi i plaćeni velikim žrtvama.
Zvaničnici naglašavaju da najveća zabrinutost proizilazi iz činjenice da Putin postaje najopasniji upravo kada je sateran u ćošak.
Koje zemlje bi mogle da budu mete
Kako se navodi, obaveštajni podaci ukazuju da bi Rusija mogla da pokuša da pokrene i napade "pod lažnom zastavom", koristeći dronove ukrajinske proizvodnje za napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu, a izvori tvrde da bi napad najverovatnije bio usmeren na istočno krilo NATO-a kako bi se testirale obaveze saveza prema Članu 5 - klauzuli o kolektivnoj odbrani za države članice.
- Kremlju i Putinu je potrebna nova eskalacija, neka nova pobeda, a u ovom slučaju baltički region i Poljska su najbliže mete. Imamo podatke da Rusija razmatra sprovođenje nekonvencionalnih kinetičkih napada na kritičnu infrastrukturu. Verovatno je da bi Rusija mogla da koristi dronove ukrajinske proizvodnje u tu svrhu - upozorio je juče litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas, ali je dodao da ne postoji konkretan datum za eventualne ruske poteze.
Uzbuna na nemačkom aerodomu
Ova izjava usledila je nakon što su nedavni incidenti i upadi dronova u sve tri baltičke države podigli tenzije u regionu poslednjih meseci.
Prethodno je 5. avgusta neidentifikovani FPV dron udario u ukrajinski teretni avion na aerodromu u Lajpcegu u Nemačkoj. Nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint opisao je ovaj incident "hibridni napad". Iako nije direktno imenovao Rusiju, poznato je da Kremlj već godinama vodi hibridni rat sa ciljem destabilizacije evropskih zemalja.
Pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, WSJ piše da bi nedavni ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu i minimalni napredak Rusije na frontu mogli da nateraju Putina da pobedu potraži u okršaju sa NATO-om. Napad bi najverovatnije bio usmeren na istočno krilo NATO-a kako bi se testirala spremnost saveza da primeni Član 5 - klauzulu o kolektivnoj odbrani svih članica.
(Tanjug, Kyiv Independent)