Navela je da srpski jezik, kojim govori najveći broj građana prema popisu (43,18 odsto), zaslužuje status službenog jezika
Ukazala je na primer Severne Makedonije, gde je albanski jezik izjednačen s makedonskim, i istakla da takav mehanizam ne postoji za srpski u Crnoj Gori
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori nije samo pitanje jezika, već pitanje poštovanja demokratske volje građana, jednakosti pred Ustavom i prava da niko ne bude građanin drugog reda zbog jezika kojim govori.
"Ako se Crna Gora temelji na demokratiji i vladavini prava, onda je vreme da u svom Ustavu prizna ono što su građani jasno rekli na popisu - da srpski jezik, kojim govori najveći broj građana, zaslužuje status službenog jezika", navela je Đurđević Stamenkovski u objavi na Instagramu.
Postavila je pitanje kako je moguće da jezik kojim je govorio i pisao Njegoš danas ne može da bude službeni jezik u Crnoj Gori.
"Najveći broj građana Crne Gore izjasnio se da govori srpskim jezikom"
Đurđević Stamenkovski je ukazala da se, prema poslednjem popisu stanovništva, najveći broj građana Crne Gore (43,18 odsto, odnosno 269.307 lica) izjasnio da govori srpskim jezikom i dodala da je, ako je demokratija zasnovana na poštovanju volje građana, onda prirodno postaviti pitanje zašto se ta volja ne odražava i u ustavnom položaju srpskog jezika.
"Niko ne traži da se bilo koji drugi jezik ukine ili potisne. Traži se da jezik kojim govori najveći broj građana dobije status koji odgovara stvarnosti i principu ravnopravnosti", istakla je ministarka.
Ukazala je da je u Severnoj Makedoniji albanski jezik, kojim govori 25 odsto stanovništva, u potpunosti izjednačen sa statusom makedonskog jezika, a da u Crnoj Gori ne postoji sličan mehanizam koji bi obezbedio punu institucionalnu zaštitu prava građana koji govore srpskim jezikom, iako su najbrojnija jezička zajednica.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u četvrtak Nacrt amandmana XVII do XXI na Ustav, a među njima nije predlog da srpski jezik dobije status službenog jezika u Ustavu Crne Gore.
Za utvrđivanje nacrta glasalo je 70 poslanika, dok su protiv bila dva poslanika Demokratske narodne partije.
Poslanik DNP-a Milan Knežević ponovio je da njegova stranka neće odustati od zahteva da srpski jezik dobije status službenog jezika u Ustavu Crne Gore, zbog čega poslanici DNP-a nisu podržali nacrt amandmana.
