Svaka akcija, od zdravstvene edukacije do smanjenja zagađenja, ima potencijal da značajno smanji teret onkoloških bolesti
Kod žena su infekcije najčešći preventabilni uzrok raka, dok je kod muškaraca taj uzrok pušenje, što pokreće potrebu za prilagođenim strategijama prevencije
Prema novoj globalnoj analizi Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i njene Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), do četiri od deset slučajeva raka širom sveta moglo bi se sprečiti. Studija ispituje 30 uzroka koji se mogu sprečiti, uključujući duvan, alkohol, visok indeks telesne mase, fizičku neaktivnost, zagađenje vazduha, ultravioletno zračenje i po prvi put - devet infekcija koje uzrokuju rak.
Dve navike glavni uzročnici raka koji se može sprečiti
Objavljena uoči Svetskog dana borbe protiv raka, 4. februara, analiza procenjuje da je 37 odsto svih novih slučajeva raka u 2022. godini (oko 7,1 milion slučajeva) bilo povezano sa uzrocima koji se mogu sprečiti. Ovi nalazi naglašavaju ogroman potencijal prevencije u smanjenju globalnog tereta raka.
Oslanjajući se na podatke iz 185 zemalja i 36 tipova raka, studija identifikuje duvan kao vodeći uzrok koji se može sprečiti, odgovoran za 15 odsto svih novih slučajeva raka na globalnom nivou, a zatim slede infekcije (10 odsto) i konzumacija alkohola (3 odsto).
Tri tipa raka - rak pluća, želuca i grlića materice - čine skoro polovinu svih slučajeva raka koji se mogu sprečiti i kod muškaraca i kod žena širom sveta.
- Rak pluća je prvenstveno povezan sa pušenjem i zagađenjem vazduha
- Rak želuca se u velikoj meri može pripisati infekciji bakterijom Helicobacter pylori
- Rak grlića materice je u ogromnoj većini uzrokovan humanim papiloma virusom (HPV)
- Ovo je prva globalna analiza koja pokazuje koliki rizik od raka dolazi od uzroka koje možemo sprečiti - rekao je dr Andre Ilbavi, vođa tima SZO za kontrolu raka i autor studije.
Kako je dodao, ispitivanjem obrazaca u različitim zemljama i grupama stanovništva, mogu se vladama i pojedincima pružiti specifičnije informacije kako bi se pomoglo u sprečavanju mnogih slučajeva raka pre nego što oni uopšte počnu.
Rak će za 10 godina postati vodeći uzrok smrtnosti
Docent dr Zoran Andrić, medikalni onkolog i načelnik odeljenja medikalne onkologije u KBC "Bežanijska kosa" objasnio je nedavno da su maligne bolesti kompleksne i prema svetskim projekcijama, do 2035. godine rak će postati vodeći uzrok smrtnosti, ispred kardiovaskularnih bolesti.
- To je posledica starenja stanovništva, načina života, ali i kasnog otkrivanja. Zato je skrining ključan. Države koje sprovode skrining za dojku, debelo crevo i grlić materice imaju znatno veći procenat ranog otkrivanja, a time i mnogo bolje ishode. Srbija je tek u početnoj fazi razvoja ovih programa - rekao je doc. dr Zoran Andrić.
Prema njegovim rečima, rak pluća i dalje je najčešći uzrok smrti među zloćudnim tumorima, pre svega zbog kasnog otkrivanja bolesti i nedostupnosti inovativnih terapija.
Razlike između muškaraca, žena i regiona
Teret preventabilnog raka bio je znatno veći kod muškaraca nego kod žena, sa 45 odsto novih slučajeva kod muškaraca u poređenju sa 30 odsto kod žena.
Kod muškaraca, pušenje je odgovorno za procenjenih 23 odsto svih novih slučajeva raka, zatim infekcije sa devet odsto i alkohol sa četiri odsto.
Među ženama na globalnom nivou, infekcije su činile 11 odsto svih novih slučajeva raka, zatim pušenje sa šest odsto i visok indeks telesne mase sa tri odsto.
- Ova prekretnička studija je sveobuhvatna procena preventabilnog raka širom sveta, koja po prvi put uključuje infektivne uzročnike raka pored bihevioralnih, ekoloških i profesionalnih rizika - izjavila je dr Izabel Sorjomataram, zamenica šefa Jedinice za nadzor raka u IARC-u i viši autor studije, a preneseno je na sajtu SZO.
Učestalost raka koji se može sprečiti značajno je varirala između regiona. Među ženama, taj procenat se kretao od 24 odsto u severnoj Africi i zapadnoj Aziji do 38 odsto u podsaharskoj Africi.
Među muškarcima, najveće opterećenje primećeno je u istočnoj Aziji (57 odsto), a najmanje u Latinskoj Americi i na Karibima (28 odsto).
Ove razlike odražavaju različitu izloženost faktorima rizika, kao i razlike u socioekonomskom razvoju, nacionalnim politikama prevencije i kapacitetima zdravstvenog sistema.
Šest preventivih mera
Nalazi naglašavaju potrebu za strategijama prevencije prilagođenim kontekstu koje uključuju:
- Stroge mere kontrole duvana
- Regulaciju alkohola
- Vakcinaciju protiv infekcija koje izazivaju rak (HPV i hepatitis B)
- Poboljšanje kvaliteta vazduha
- Bezbednija radna mesta
- Zdraviju hranu i okruženje za fizičku aktivnost
Koordinisana akcija u različitim sektorima - od zdravstva i obrazovanja do energetike, transporta i rada - može sprečiti milione porodica da se suoče sa teretom dijagnoze raka, navodi se u analizi Svetske zdravstvene organizacije.
Zašto rak pluća sve češće dobijaju nepušači i na koji zabrinjavajući trend upozoravaju srpski onkolizi, pročitajte u našem posebnom tekstu.