Slika će biti jedna od glavnih na izložbi "Painter" u Nacionalnom muzeju Norveške
Peters je bila poznata po skrivenim autoportretima, što je Osijecki otkrila na ovoj slici u zrnima grožđa
„Anonimna osoba često je bila žena“ - jednom je rekla Virdžinija Vulf. Isto je pomislila i kustoskinja Nacionalnog muzeja u Oslu Sintija Osijecki jednog dana 2022. godine kada je slučajno naišla na sliku mrtve prirode u depou tog muzeja.
Kustoskinja je proučavala rad čuvene flamanske umetnice iz 17. veka Klare Peters, jedne od prvih slikarki koje su se proslavile slikanjem mrtve prirode. Dela Peters nalaze se u muzeju Prado u Madridu, Ešmoulijan muzeju u Oksfordu i Metropoliten muzeju u Njujorku, piše The Guardian.
Slika iz Osla „Still Life with Small Game and Grapes on a Gilded Tazza“, nastala oko 1620. godine, prikazuje devet tek uginulih ptica, lešnike, kajsije i muvu koja je sletela na grozd. Nekada se smatralo da je delo naslikao član poznate porodice antverpenskih umetnika, Ambrozijus Brojgel. Međutim, početkom 20. veka atribucija je preispitana, pa je slika reklasifikovana kao delo „anonimnog autora“. Od tada se uglavnom čuvala u depou.
Osijecki je počela da se pita da li bi delo, čiji su pojedini detalji bili prekriveni brojnim slojevima laka, moglo da bude delo Peters, zagonetne, ali veoma plodne umetnice koja je pomerala granice slikarstva mrtve prirode u severnoevropskom baroku.
Počela je da upoređuje sliku sa drugim delima umetnice, za koju se smatra da je rođena u Antverpenu oko 1594. godine.
„Pogledala sam platno na kojem je naslikano delo iz Osla i otkrila da je poticalo od dobavljača kojeg je Peters često koristila. Zatim sam pogledala druge njene slike i primetila da neke od njih imaju tacnu veoma sličnu onoj na slici iz Osla“, rekla je kustoskinja.
Rad nije potpisan
Osijecki je takođe uočila sličnosti u načinu na koji su mrtve ptice, grožđe i lešnici raspoređeni u kompoziciji. Međutim, postojao je jedan problem: Klara Peters je bila poznata po tome što je potpisivala svoje radove, dok slika iz Osla nije imala potpis.
Ali drvena podloga bila je oštećena crvotočinom, a najviše je stradala donja ivica slike – upravo deo na kojem je Peters obično ostavljala svoj potpis.
Sve je više ukazivalo na to da je slika njeno delo, ali jedan deo slagalice i dalje je nedostajao.
Na zrnu grozda minijaturni autoportreti
Peters je bila poznata i po tome što je u svoje slike unosila minijaturne autoportrete, često prikazujući sopstveni lik kao odraz u metalnim ili staklenim predmetima, ili na sjajnom voću i povrću.
„Mogla sam da vidim određeni oblik na nekim grozdovima, a kada sam ih pažljivije ispitala, shvatila sam da izgledaju kao obrisi ljudskih figura. To bi mogla biti sama umetnica, a moguće je da je slika izgubljena tokom konzervatorskih radova“, rekla je kustoskinja.
Slika zvanično pripisana Klari Peters
Inače, početkom godine slika je i zvanično pripisana Klari Peters i biće jedno od najznačajnijih dela na izložbi „Painter“ u Nacionalnom muzeju u Oslu. Izložba, koju je kurirala Osijecki, otvara se 8. oktobra.
Na njoj će biti predstavljeni radovi umetnica koje su stvarale širom severne Evrope i Italije između 1550. i 1650. godine. Biće izložene slike 19 umetnica, među kojima su Artemizija Đentileski, Lavinija Fontana, Džudit Lejster, kao i Klare Peters.
Radovi govore o prolaznosti života
Osijecki naglašava da je Klara Peters bila poznata po intimnim mrtvim prirodama koje govore o prolaznosti života.
„Njene slike, uključujući novootkriveno delo, govore o kratkotrajnosti života. Vidimo uginule ptice koje će postati deo ljudske gozbe, kao i grožđe koje će uskoro biti pojedeno ili će istruliti. Mada se na slici nalaze luksuzni predmeti poput tacne, Peters podseća da ništa ne možemo poneti sa sobom u grob. Na kraju smo svi jednaki.“