Originalni film 'Faces of Death' iz 1978. bio je skoro potpuno lažiran, iako se predstavljao kao dokumentarac o pravim ubistvima.
Nova verzija iz 2026. u režiji Danijela Goldhabera modernizuje temu za digitalno doba i fokusira se na viralnost nasilja i društvene mreže.
Godine 1978. pojavio se horor film „Faces of Death” koji se predstavljao kao dokumentarac (i zaista je sadržao delove dokumentarnog materijala); sugerisao je da gledate stvarne scene mučenja i ubijanja ljudi i životinja. Istina?
„Faces of Death” je bio gotovo potpuno lažan. „Prava” ubistva koja je prikazivao bila su inscenirane filmske scene predstavljene kao prljava nefikcija. Ali film je pogodio nešto. Zaradio je 35 miliona dolara širom sveta (impresivna suma za 1978), i postao je veliki kultni kuriozitet VHS ere. Na neki način, bio je ispred svog vremena. Predvideo je glad za gledanjem zabranjenog sopstvenim očima, što danas svakodnevno zadovoljava internet.
Novi horor film "Faces of Death" (2026), u režiji Danijela Goldhabera, pojavio se u svetskim bioskopima 10. aprila i gotovo odmah izazvao buru reakcija – od oduševljenja do ozbiljnih kontroverzi.
Reinterpretacija ozloglašenog horora
Reč je o modernoj reinterpretaciji istoimenog kultnog (i ozloglašenog) filma iz 1978, ali prilagođenoj digitalnoj eri – društvenim mrežama, viralnim snimcima i opsesiji nasilnim sadržajem.
U centru priče je Margo (Barbi Fereira), moderatorka sadržaja na platformi nazvanoj Kino, koja nailazi na uznemirujuće snimke smrti. Kako otkriva sve više videa, postavlja se ključno pitanje: da li su snimci stvarni ili pažljivo inscenirani?
Paralelno, pojavljuje se ubica Artur (Dejkr Montgomeri) koji rekreira scene iz originalnog filma, brišući granicu između fikcije i realnosti. On kidnapuje trećerazredne poznate ličnosti i zatvara ih u kaveze gde čekaju svoj red da budu zvezde jednog od njegovih viralnih snuff filmova
Zanimljivosti o filmu
Film sa budžetom od oko 7,4 miliona dolara, direktno komentariše internet kulturu i viralnost nasilja, a premijerno je prikazan na festivalu Beyond Fest u 35mm formatu. Inspirisan stvarnom reputacijom originala koji je decenijama bio “zabranjen” i mitologizovan, novi film nije klasičan remake, već meta-horor – original iz 1978. postoji i unutar same radnje.
Podeljene kritike
Kritičari ga nazivaju “zastrašujućim i opresivnim hororom”, “hrabrim i mračnim rebootom”, a posebno se hvali atmosfera, društveni komentar o konzumiranju nasilja i performans glavnih glumaca. Film trenutno ima oko 68–69% na Rotten Tomatoes
Među negativnim kritikama su: “pretrpan idejama”, “slabiji završetak”, nedovoljno brutalan za očekivanja...
Film je posebno eksplodirao na Redditu, gde ima najviše komentara:
“Ideja o viralnim snimcima i današnjoj internet kulturi je baš zanimljiva.”, “Napet, mračan i vizuelno jako dobro urađen.”, “Dao sam mu 7/10 – ima mana, ali je ambiciozan.”
Sa druge strane gledaoci zameraju da se “treći čin raspada, deluje zbrzano.”, “Nije dovoljno brutalan koliko sam očekivao.”, “Dobra ideja, ali površna realizacija.”, “Više izgleda kao standardni horor nego nešto stvarno šokantno.”
Zašto je kontroverzan?
Bavi se temom snuff sadržaja i smrti na internetu te direktno proziva publiku kao deo problema. Takođe, prikazuje koliko brzo nasilje postaje viralno. "Faces of Death" (2026) nije klasičan horor, to je film koji pokušava da odgovori na pitanje: zašto nas privlači nasilje – i da li smo svi deo toga?