Ministar Nikola Selaković obišao je Paviljon Srbije na 61. Bijenalu savremene umetnosti u Veneciji uz prisustvo umetnika i zvanica.
Izložba 'Preko Golgote do Vaskrsa' umetnika Predraga Đakovića istražuje odnos istorije, identiteta i ljudske sudbine.
Ministar kulture Nikola Selaković danas je obišao Paviljon Srbije na 61. Bijenalu savremene umetnosti u Veneciji, u prisustvu autora izložbe "Preko Golgote do Vaskrsa" Predraga Đakovića, supruge predsednika Srbije Tamare Vučić i drugih zvanica.
Čestitajući na uspešnoj izložbi, Selaković je istakao da "Preko Golgote do Vaskrsa" svedoči da umetnost ima svest o sopstvenoj odgovornosti u suočavanju sa najtežim pitanjima našeg vremena.
Selaković je rekao da je za našu zemlju, kao i za mnoge druge, u oblasti kulture, ovo Bijenale jasno prepoznato kao jedan od najvažnijih događaja na međunarodnom planu.
- Koristimo ovu izvanrednu priliku da se na svakom Bijenalu podsetimo na vizionarsku snagu kneza Pavla Karađorđevića, koji je 1938. godine inicirao kupovinu paviljona u Veneciji, zahvaljujući kojoj smo danas u prilici da se okupimo u ovom divnom prostoru Republike Srbije - naveo je Selaković.
Predstavljajući "Preko Golgote do Vaskrsa" u Srpskom paviljonu, Đaković je rekao da je u centralnom delu Srbija, odnosno tragedija našeg naroda od Balkanskih ratova do kraja Drugog svetskog rata, a izložba se odnosi i na svetsku i evropsku istoriju 20. veka.
Hitlerove fotografije i koferi iz Aušvica
Prilikom obilaska postavke, uoči zvaničnog otvaranja, Vučić je zanimalo kako je Đaković nabavljao građu, iz kojih izvora, a umetnik je rekao da je godinama obilazio antikvarnice i buvljake, a na izložbi je predstavljeno sedam kofera iz koncentracionog logora Aušvic i 13 iz Terezina.
- Cela poenta je da ne smemo da platimo ceh neke svetske ujdurme koja je stalno tu. Ako nas ništa životu nije naučio 20. vek onda nam nema spasa. Strašno verujem u istoriju koja mora da nas uči. Moramo izvući pouke. Ovo nije da nekome sudi, ovo su fakta - naveo je Đaković.
Izložba pokazuje, između ostalog, i originalne fotografije nacističkog nemačkog vođe Adolfa Hitlera, a Đaković je rekao da na njima izgleda kao "doktor Džekil i mister Hajd", kao i da ih je kupio u Drezdenu od unuka ličnog Hitlerovog fotografa.
Komentarišući izložbu, Vučić je u jednom trenutku primetila kako "ne smemo da zaboravimo prošlost, ali ne treba u njoj da živimo, da bismo umeli da gradimo i gledamo u budućnost".
Selaković je podsetio na izjavu književnika i slikara Mome Kapora da je "patriotizam ono što te nauči baba", dok je Vučić dodala da je to "tako lepo, a istinito".
Selaković je rekao da Srbiju predstavlja izložba "Od Golgote do Vaskrsa" umetnika Predraga Đakovića i kustosa Tomaša Koudele, koji odgovaraju na temu Bijenala "U molskim ključevima", koju je definisala njegova umetnička direktorka Kojo Kuoh (1967-2025).
"Đaković svojim vizuelnim prikazima, tihim i jakim svedočanstvima, propituje odnos istorije i identiteta. On nas suočava sa procesima u kojima se čovek oblikuje i preoblikuje silama istorije. Istovremeno, on svojom muzikom i izvođenjem uverljivo tumači svet istorijske traume Evrope", istakao je Selaković.
Prema njegovim rečima, Đaković pokazuje da "smisao ljudske istorije izvesno u celini leži u trenutku od Golgote do Vaskrsa, u kome se odlučuje sudbina sveta i naših duša".
"U susretu sa ovom izložbom, istorija se otključava u nama, kao naša istorija, istorija ljudskog roda koja obavezuje. Da se ne ostane nem na revizionizam, falsifikovanje i skrnavljenje iskustva istorije patnji i uzvišenosti", ocenio je ministar.
Selaković je dodao da "Preko Golgote do Vaskrsa" "obavezuje na odbranu kulture i istine od svakog krivotvorenja, na slobodu, na dostojanstvo, na veru, nadu i ljubav", i da je "zato ova izložba u Paviljonu Srbija".
"Govor mržnje" uoči otvaranja
Osvrnuvši se na kritike izložbe pa čak i, kako je naveo, govor mržnje, koji su joj upućeni već pre otvaranja, Selaković je ocenio da je to "snažan dokaz njene važnosti".
"Na stranu očiglednost bezobzirne kritike dela bez ikakve obaveze da se sa njim makar upoznaju, da bez osnova nasrću i na autora kojeg ne poznaju i da etiketu klijentelizma najradije koriste upravo klijenti, onda kada nastupaju u ime interesa klike koju zastupaju - ne može se zanemariti da sve navedeno govori mnogo više o njima nego o autoru", naveo je Selaković.
Prema njegovim rečima, iznosi se teza da su nacionalni karakter umetničkog izraza i njegova univerzalna ljudska vrednost suprotstavljene.
"Autentična univerzalnost i izvire samo iz posebnosti iskustva jednog kolektiva, naroda. Negiranje ovog elementarnog uvida samo je bojni poklič autošovinizma ili provincijalnosti, kojima nema mesta u ozbiljnom pristupanju umetnosti", ocenio je ministar.
Selaković je dodao da se "u toj matrici, kosmopolitizam dokazuje rečnikom kolonijalne podređenosti, kako bi se u maniru kultur-rasizma povukla jasna linija prema 'onim drugima' koji su po prirodi manje vredni".
"Nažalost, ljudi dobre volje, efekti unižavanja javnog govora neretko predstavljaju uvertiru u još gore oblike ugrožavanja. Na žalost kritizera i autošovinista, delo Predraga Đakovića, kao i sva umetnost uostalom, govoriće za sebe, sada kada je predstavljeno na Bijenalu umetnosti", istakao je Selaković.