Beogradski irski festival: izložba Opsada u sobi, Beketove teme i umetnici regiona

Izložba "Opsada u sobi" inspirisana Beketom na otvaranju Beogradskog irskog festivala

0
ambijent Beket u beogradu
ambijent Beket u beogradu

Beogradski irski festival otvara izložbom „Opsada u sobi“, inspirisanom radom i idejama Semjuela Beketa.

Izložba prikazuje radove eminentnih domaćih i regionalnih umetnika u različitim medijima, od crteža do video filma.

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Beogradski irski festival (BIF) otvara tematska izložba vizuelne umetnosti inspirisana radom i idejama Semjuela Beketa, ključne figure irske umetnosti i kulture XX veka. Izložba nosi naziv „Opsada u sobi“ a biće otvorena 12. marta u Bioskopu Balkan.

Svoje radove, proistekle iz atmosfera Beketovih zapisa, izložiće eminentni domaći i regionalni umetnici: Vana Urošević i Zoran Todović, Marija Ćalić, Zoran Dimovski, Aleksandar Denić i Nikola Šuica. Biće predstavljene razne varijante i dimenzije u medijima crteža, veza na svili, foto printova, akrilnog transfera, preobraženih predmeta, kao i video filma. Kustosi su Nikola Šuica, profesor Fakulteta likovnih umetnosti i Ksenija Samardžija, direktorka Fondacije Saša Marčeta.

- Odabrana su likovna dela ličnosti koja su više godina uronjene u Beketov sugestivni svet i pronose njegove teme egzistencijalnog kolapsa. Svoj umetnički doživljaj beketovskih tema predstaviće umetnici iz regiona, kroz svoje donedavne, ali i za ovu priliku nove, nepredstavljene radove - kaže profesor Šuica.

Naziv izložbe „Opsada u sobi“ je metafora kojom Beket opisuje osećaj izolacije i unutrašnje borbe tokom posleratnog perioda, od 1946. do 1950. godine, kada je stvarao u skučenim pariskim sobama, često u siromaštvu i samoći.

Beket u Beogradu
Beket u Beogradu

To je upravo razdoblje koje poznavaoci njegovog dela opisuju kao Beketovu orijentaciju ka apokaliptičnom tonu i osećaju kraja, praznine i raspada sveta. Tada nastaju dela koja su definisala teatar apsurda, poput planetarno popularne drame, „Čekajući Godoa“, kao i dela „Kraj partije“ i proze „Moloa“, „Malon umire“, „Neimenovani“ i mnogi eksperimenti u pisanju i postavkama koji su doprineli priznanju Nobelove nagrade za književnost 1969.

Istog dana, u saradnji sa Francuskim institutom u Beogradu, biće otvorena izložba fotografija „Slobodna zona“ irskog fotografa Najdžela Svana. Ova izložba, pod nazivom „La Zone Nono“, fokusira se na period 1942 – 1945. godine koji neposredno prethodi Beketovoj najplodnijoj stvaralačkoj fazi. Ne postoje vizuelni zapisi, fotografije ni spomen-obeležja tog vremena, već samo saznanje da je to iskustvo tokom rata bilo presudno u oblikovanju tema i stila njegovog kasnijeg stvaralaštva, po kojem je danas poznat širom sveta.

Takođe, Džejms Erli, jedan od najpoznatijih „street art“ i grafiti umetnika irske scene, tokom trajanja festivala radiće na muralu velikog formata na jednom od zidova u Luci Beograd.

Mural će biti otkriven 21. marta u 17h. U prostorijama kompanije Comtrade, biće postavljena izložba „Liminalno telo“ Patrika Henrija.

ambijent Beket u beogradu
ambijent Beket u beogradu (Foto: Ustupljene fotografije)
Beket u Beogradu
Beket u Beogradu (Foto: Ustupljene fotografije)
Izdvajamo za vas
  • Info najnovije

  • Sportal